Veteranu 2⁰ Guerra Mundial vizita TL ■ PR Lú Olo haksolok

Veteranu sira husi Australia hamutuk 25 vizita Timor-Leste (TL), ho objetivu atu tau plaka iha Suku Betano, Munisípiu Manufahi, hodi hanoin hikas Ro funu Australia nian ida ne´ebé mak mout iha tasi ibun wainhira hetan bombardeiamentu iha 2⁰ guerra mundial, tinan 1942-1943.
Entre Veteranu 25 ne´e, Alexander Ian Hampel, mak Veteranu 2⁰ guerra mundial, nu´udar sasin ne´ebé mak sei moris mai iha Betano ho RO funu Australia SMH Arnadale tula forsa Australia sira. Enkuantu Veteranu Australia seluk uluk hanesan forsa Interfet ne´ebé mak hakarak atu haree fila-fali dezenvolvimentu iha Timor-Leste, wainhira Timor-Leste kore a´an husi Indonesia durante tinan 15.
Veteranu Australia sira to´o iha Díli, Domingu (09/09/18), ho aviaun Airnorth, to´o iha Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato Comoro mais ou menus tuku haat ho balun lorokaik, lidera husi sasin moris husi veteranu 2⁰ guerra mundial Alexander Ian Hampel.
Durante vizita iha Timor-Leste, veteranuu Australia sira ne’e sei akompaña husi veteranu Timor-oan ne’ebé sei hala’o vizita mós ba Betano hodi tau plaka iha tasi ibun Betano.
Vizita veteranu Australia sira iha Timor-Leste durante loron 10, ne’ebé tuir ajenda alénde tau plaka iha Betano sei hala’o vizita mós ba Munisípiu Liquiça no Bobonaro.
“Vizita veteranu Australia ne´e liu husi programa Timor Awakening, iha Timor-Leste, sira mai atu ba tau plaka iha Betano, ne´ebé mak uluk 2⁰ guerra mundial, Ro Australia tula forsa Australiano mai iha Betano, maibe forsa Japanes sira harahun sira-nia Ro iha iha Betano. Tanba ne´e mak sira ba atu identifika fatin Ro ne´e hodi tau plaka,“esplika Ekipa Taskforce dos Veteranos ba Fronteira Marítima ho Rikusoin Koordenador Vasco da Gama` Criado’, ba GMN, Domingu (09/09/18) iha Aeroportu Internasionál Comoro Díli.
Sasin moris husi veteranu 2⁰ guerra mundial, Alexander Ian Hampel, agradese ba Timor-oan nain rua, ne´ebé mak uluk hulan ninia kilat no fornese hahan ba forsa Australiano sira.
“Ha’u tenke agradese ha’u-nia kriadu nain rua. Sira nia naran hakerek hela iha plaka kiik ida iha Dare-Díli, Maubere no Kulibere ne’e hulan ha’u-nia kilat, ha’u-nia amunisaun. Sira fornese hahan mai ami, hatudu fatin bee moos iha ne’ebé? bee ne’e bele hemu ka lae? no buat seluk tan. Ami bele moris simplesmente tanba sira, no sira sai ona povu foun ida. Ida ne’e buat ne’ebé ami valoriza. La’os material ka riku soin ka buat seluk. Ami apresia sinseridade no valor husi servisu ne’ebé sira halo ba ami. Ne’e sei nunka lakon no ha’u espera katak sei iha nafatin laiha rohan. Ha’u hakarak Australia atu halo buat barak liu tán. Barak liután buat ne’ebé nia halo agora,”dehan veteranu Alexander Ian Hampel.
Antes ne’e Governu Timor-Leste mós lori povu no Estadu nia naran hato’o sentidu kondelénsia ba veteranu no mate restu 2⁰ guerra mundial nian Keith Hayes ninia mate.
Keith Hayes hafoin hetan kanek iha tiru-malu durante funu mundiál daruak nian iha Timor-Leste no salva husi família Timor nian ida, hodi kria amizade entre povu Timor Leste ho Australia. Família Timor nian ida maka salva nia, hodi marka inísiu husi amizade bo’ot ne’ebé dura iha nia moris tomak.
Keith, alende hatudu ninia aten-barani ne’ebé bo’ot tebes nu’udar komandu iha funu laran, bainhira fila ba Austrália nia luta nafatin. Ho empatia ne’ebé kle’an no preokupasaun maka nia apoia ativamente povu Timor, inklui mós iha Timor nia luta ba liberdade no ukun rasik an, nune’e mós dezenvolve Timor-Leste.
Apoiu durante moris tomak ne’e hanesan naroman ida iha relasionamentu entre nasaun Timor-Leste no Australia hatudu ona ba povu hotu posibilidade solidariedade nian entre povu sira.
Keith, ema ida ne’ebé maka haraik an no simples, ninia aten-barani, integridade no determinasaun atu luta ba dignidade ema nian no ba povu Timor-oan nian.
Governu Timor-Leste, lori povu nia naran, haruka kondolénsia ba família Keith no agradesimentu husi nasaun ida ne’ebé hatene rekoñese.
PR Lú Olo haksolok
Nune’e mos, veteranu Australia sira durante estadia iha Timor-Leste hala’o vizita mos ba Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres ‘Lú Olo’, no iha vizita sira nian ne’e hetan apresiasaun no haksolok husi PR Lú Olo.
“Sé ha’u la sala, husi Ro ne’ebé hetan tiru husi forsa Japaneza no mout iha Betano, iha fulan Setembru espesial tebes ba faze ohin loron rekonstrusaun país nian, ita hatene katak vizita ida ne’e, sei dada liu tan veteranu Australianu no sira-nia família atu bele tulun ita-nia rain liu husi dalan oi-oin,”dehan PR Lú Olo liu husi nia diskursu, Segunda (10/09/2018), iha Palasiu Prezidensial Nicolau Lobato Bairo Pite, Díli.
Nia afirma, vizita husi veteranu Australia tama iha Programa Timor Awakening ( hafanun-an iha Timor), ne’ebé hahú rejista ona rezultadu di’ak husi programa ne’e, la’os ba veteranu Australia de’it, maibe mos ba veteranu Timor Leste.
“Ita hotu tenki apoiu programa ne’e, liu-liu Governu Timor Leste, tamba Programa ne’e la’os fo benefisiu direitu de’it ba veteranu sira, maibe lalaok oi-oin ne’ebé hala’o husi programa ne’e, sei ajuda haburas turizmu istóriku lalais liu, atu sobrvivente sira mak tatoli rasik no ita bele hetan ita-nia istoria libertasaun lolos,”akresenta Lú Olo.
Entretantu veteranu sobrevivente 2⁰ guerra mundial, Alexander Ian Hampel, hatete, esperiensia ne’ebé nia hetan fila fali mai husi 2⁰ guerra mundial ninian, senti hanesan onra tebes, priviléjiu bo’ot ida no hanesan amizade ne’ebé forte tebes, liu husi Timor-oan sira ne’ebé hanaran kriadu sira fo apoiu ba sira.
“Ho espíritu ne’ebé ita konstroi tiha ona iha 2⁰ guerra mundial, ha’u senti katak, espíritu ne’e haforsa nafatin povu rua Australia no Timor-Leste nia amizade, ha’u senti ha’u-nia moras ba buat ne’ebé mak Australia la halo ba Timor, tamba ami senti katak ba iha Timor ne’e, Australia deve Timor nia dívida bo’ot tebes, ha’u fiar katak ami sei la moris to’o ohin loron, to’o ba haree ami-nia família, no fila fali mai vizita rai ne’e karik la hetan apoiu husi povu ka kriadu Timor Leste iha tempu 2⁰ guerra mundial,”realsa Ian Hampel.avi/oly
Add to Comments Here!!!!