Komemorasaun loron FALINTIL ba dala 44, Tranzmite valór frente armada ba jerasaun foun
Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres ‘Lú Olo’, hateten, komemorasaun aniversáriu Forças Armadas de Libertação Nacional de Timor-Leste (FALINTIL) ba dala 44 iha tinan 2019 ne’e, atu tranzmite valór frente armada ba jerasaun foun sira.
Xefe Estadu Timor-Leste nu’udar mos komandate supremu Forças Armadas, Lu Ólo hato’o lia hirak ne’e ba jornalista sira hafoin partisipa seremonia komemorasaun aniversáriu loron FALINTIL ba dala 44, iha Kuartel Jenerál F-FDTL Fatuhada, Díli, Tersa (20/08/2019).
PR Lú Olo, hateten liu tan katak, ámbitu komemorasaun aniversáriu iha tinan ida ne’e atu fó valór ba sakrifísiu asuwain FALINTIL sira nian hodi lori Timor-Leste hamriik hanesan país soberanu no direitu demokrátiku.
“Komemorasaun ida ne’e, ita hotu mai hamutuk para atu fó memoria fila-fali ba sakrifisiu ne’ebé mak ita nian asuwain FALINTIL sira fó ita nian rai hodi ohin loron ita bele hetan independensia. Ha’u bele hateten katak, sakrifisiu ida ne’e konaba jerasaun ida ami nian, jerasaun ida que determinadu teb-tebes, iha momentu ida ne’ebé invazaun Indonézia nian, e ami desidi ami-nia án atu bele mate, maibe Timor-Leste tenke ukun rasik án, e nu’udar Timor-oan, atu bele fó liberdade ba povu no rai ida ne’e”,hateten PR, Francisco Guterres ‘Lú Olo’.
“Ohin loron ita atu fó memoria no honra ba sira ne’ebé mate no ba sira ne’ebé sei moris, e hanesan rekuinese sira nian valór bo’ot ida ne’e, e liu husi ha’u-nia mensajen ohin (horiseik), hakarak atu tranzmite valór sira ne’e hotu ba jerasaun foun sira atu labele haluha sira nian sakrifisiu e sai hanesan modelu de vida ba sira hotu ninian iha Timor-Leste”,hateten PR Lú Olo.
Eis gerilleiru ne’e mós kontinua apela ba ninia kompatriota sira no entidade hotu atu dignifika eis kombatente libertasaun nasionál fó honra ba sira ne’ebé sakrifika sira nia-an ba rai ida ne’e no servisu nafatin hodi hametin unidade nasionál.
Lere: Membru F-FDTL tenki banati tuir FALINTIL
Xefe Estadu Maior Jenerál, Lere Anan Timur, husu ba membru FALINTIL Forsa Defeza Leste (F-FDTL) Major Jeneral Lere Anan Timur, atu banati tuir FALINTIL nian valór diak sira sei sai hanesan autór estabilizadór hodi fó tulun nafatin bainhira governu husu atu apoia Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) iha sirkunstánsia hotu-hotu.
Lia hirak ne’e hato’o husi Lere Anan Timur, liu husi ninia diskursu, iha komemorasaun loron FALINTIL ba dala 44 iha Kaurtel Jeneral, Fatuhada Díli.
“Loron ida ne’e ita komemora dala ida tan loron ne’ebé mak existênsia FALINTIL nian, momentu ida ne’ebé ita atu reflete FALINTIL nian misaun mak atu liberta ita-nia rain husi okupasuan estranejeira ba auto determinasaun no konkista independénsia nasionál ne’ebé mak proklama tiha iha 28 Novembru tinan 1975. Ikus mai, ita konkretiza duni iha loron 20, fulan Maiu, tinan 2002, liu husi restaurasaun independénsia nasionál, faktu ida ne’ebé mak hetan rekoñesimentu de juré husi Nasoens Unidas no komunidade internasional”,dehan Lere Anan Timur.
Alende ne’e mós loron FALINTIL hodi hanoin hikas jornada ne’ebé mak naruk, hakat liu dezafiu oin-oin iha tempu rezisténsia, liu-liu konsiente katak, FALINTIL ténki hola postura ida ne’ebé neutral no imparsial, ho objetivu atu halibur forsa polítika ida hotu-hotu hodi luta hasoru inimigu ida de’it atu hetan independénsia nasionál.
“Independénsia ida ne’e ita sosa ho kompañeiru sira barak rihun ba rihun nian vida no ita hotu nian terus hanesan mate, kanek, moras, hamlaha, hamriik sadia no tanis no seluk-seluk tan, ne’ebé ita la sura. Hirak ne’e hotu hanesan konsekuensia funu nian ne’ebé ita ténki aseita no ida ne’e mak valór ne’ebé ita lori sosa independénsia, liberdade, demokrasia, estabilidade, paz no prosperiedade povu Timor-Leste”,dehan Lere Anan Timur.
Líder másimu instituisaun F-FDTL ne’e, husu Estadu no Governu atu valoriza no rekoñese loron nasionál sira hanesan FALINTIL. Tuir lolos governu mak iha devér no obrigasaun atu organiza hodi selebra loron istóriku sira ne’e.
Nune’e Lere Anan Timur, atensaun mós ba veteranu tanba dadauk ne’e veteranu barak mak terus no run nehan hela, tan la hetan sira-nia dereitu lolós.
“Oportunizmu mosu nab-naban de’it, tan ita balun iha interese, tan ita balun iha interese partidáriu atu hetan kadeira hodi halakon ita-nia sinseridade ba malu. Ho hahalok ida ne’e, la marka ona diferensia entre ita ne’ebé terus no ida ne’ebé la terus”,dehan Lere Anan Timur.Ito/avi









Add to Comments Here!!!!