Komemora masakre Santa Cruz, PR konsidera partisipasaun juventude halo luta sai sustentavel

Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres ‘Lu Olo’, hatete, partisipasaun juventude Timor-oan tomak nian iha klandestina halo luta sai sustentavel.
PR Lú Olo deklara lia hirak ne’e iha Komemorasaun loron masakre Santa Cruz 12 Novembru 1991 ba dala 27, Segunda (12/11/18), iha Semitériu Santa Cruz, Díli.
PR Lú Olo mos presta omenajen ba juventude mane no feto ne´ebé mak mate iha ba rai ida ne’e iha masakre Santa Cruz 12 Novembru tinan 27 liu ba.
“Maske masakre Santa Cruz akontese iha momentu komemorasaun aifunan midar Sebastião Gomes Rangel ne´ebé militar Indonesia iha 28 Outobru iha Igreja Motael nia laran. Prosesaun hahú husi Motael to´o simiteriu Santa Cruz militar Indonesia hapara komemorasaun ne´e liu husi tiru mate joven sira iha semiteriu Santa Cruz. Konsekuensia husi masakre ne´e la´os de´it joven liu atus rua lakon sira nia vida iha fatin ida ne´e, barak konsege halai husi ida ne´e lakon sira nia vida iha fatin seluk. Ba sira ne´ebé mate ha´u presta ha´u nia omenajen ba imi ninia família imi kontinua hela iha ha´u nia fuan laran”,esplika PR Lú Olo, liu husi ninia diskursu.
PR Lú Olo mos agradese ba jornalista internasional Max Stahl no jornalista internasional sira seluk, ne´ebé mak publika ona imajen masakre sira iha Timor nian iha tempu okupasaun Indonesia halo mundu internasionál nakfilak hodi hateke mai Timor-Leste.
PR Lú Olo dehan, luta nakfilak la´os de´it husi jerasaun tuan sira, maibe mós husi joven sira patria moris iha ida-idak nia fuan laran. No Partisipasaun juventude iha klandestina halo luta sai sustentavel, tanba jerasaun tuan sira kuda fini nasionalizmu iha juventude nia fuan ho partisipasaun juventude iha zonas okupadas luta sei la mate tan.
“Juventude ohin loron hasaru dezafiu oi-oin, juventude presiza banati tuir ezemplu lider sira nian juventude hakribi atetude koruptu. Ita ténki hadomi ita nia nasaun, ohin loron dezempregu sai problema seriu nasaun nian, tanba presiza ema hotu-hotu nian”,dehan PR Lú Olo.
PR Lú Olo mós konsidera papel juventude importante tebes tarefa oin tolu, ida reforsa Estadu rua konsolida demokrasia tolu dezenvolve nasaun Timor-Leste.
Juventude hatudu tiha ona iha ukun a´an no juventude mak kriador enerjetiku no idealista.
“Ohin loron estudante rihun ba rihun mak hetan graduasaun tinan-tinan husi universidade iha área oin-oin no balun seluk remata kursu vokasional, maioria joven buka mak servisu públiku, maibe Estadu laiha kbiit atu fo servisu ba hotu-hotu ne´ebé remata kursu universitariu ka formasaun vokasional ba ensino sekundariu. Nune´e joven sira ténki buka dalan seluk oinsa atu bele hetan rendimentu atu sustenta sira nia a´an no família, ida ne´e signifika katak, joven ida-idak tenki buka dalan atu sai empriendedor atu sai empriendedor joven tenki fiar a´an no talentu kapasidade atu foti desizaun determinasaun atu hakat dezafiu ne´ebé de´it no iha kbiit finanseiru rasik ka simu investimentu ruma atu fila liman no moris ho kbiit rasik”,dehan PR Lú Olo.
Nune´e mós Xefi Estadu dehan, Timor-oan sira hakarak fila liman ho kbiit rasik atu moris lor-loron, maibe atividade negósiu kuaze sosa husi rai liur.
“Ita labele kontinua negósiu liu husi dalan sosa husi produtu husu rai liur no fan fila-fali hodi manan funan iha ita nia rai laran. Ita presiza hetan dalan atu hetan dalan negósiu. Empreendedor sira bele hakfilak ekonomia husi keisa ba ekonomia merkadu no nune´e ita dezenvolve lalais ita nia rai. Ha´u fiar katak, joven sira iha talentu atu hamosu no habelar idea foun no tau iha merkadu produtu foun tuir nesesidade merkadu bele halo jestaun diak bele hetan rendimentu ba sira nia negósiu rasik. Governu presiza haree ba BNCTL oinsa fó tulun ba joven emprendedor atu hahú ho negósiu kiik no tolun liña de kreditu ida la obriga atu selu kedas ka selu juru kiik”,dehan PR Lú Olo.
Entretantu tema komemorasaun Masakre Santa Cruz ba tinan 2018 mak “Husi juventude ba juventude hodi prepara ba futuru”.
Tinan oin, Governu mak responsabiliza selebrasaun 12 Novembru
Entretantu Governu liu husi Sekretaria Estadu Juventude no Desportu (SEJD), tinan oin mak sei responsabiliza, hodi realiza selebrasaun loron Masakre Santa Cruz 12 de Novembro,tinan 1991.
Sekretariu Estadu Juventude no Desportu, Nélio Isaac Sarmento, informa, selebrasaun ba trjedia masakre santa cruz 1991 ne’ebé sei selebra iha tinan oin, Governu mak sei responsabiliza máximu.
Nélio Isaac Sarmento kasu lia hirak ne’e ba Jornalista sira, Segunda (12/11/2018), hafoin paritisipa komemorasaun ba loron nasional juventude masakre santa cruz ba dala 27, iha resintu semitériu santa cruz.
Governante ne’e esplika, maske Governu mak sei responsabiliza, maibé Governu sei kontinua koopera no involve komite 12 novembru hodi partisipa iha prosesu tomak.
“Ha’u husu ba komite 12 novembru la’os intrega mai, bé la’os fila kotuk ona lae, sira intrega em termus komisaun organizadora maibe sira tenke nafatin akompania”,hateten, Nelio Isaac Sarmento.
Segundu Vise Komisaun Organizadora nu’udar mos Sobrevivente 12 de Novembru, Pedro Moniz Pacheco, esplika, maske Governu mak responsabiliza, maibé komite 12 novembru mós akompaña no apoiu ba realizasaun seremonia
“Ami la husik sira, ami kontinua hamutuk ho sira oinsa selebrasaun komemorasaun tinan oin ne’e bele diak liutan no kontinua apoiu hanoin no moral hodi diak liutan iha selebrasaun ne’e”,nia dehan.
Selebrasaun masakre Santa Cruz ba 27, marka prezensa husi Prezidenti Repúblika, Francisco Guterres ‘Lú Olo’ ho nia espoza, Xefe Estadu Maior Jeneral F-FDTL Major Jeneral Lere Anan Timur, Brigadeiru Jeneral Falur Rate Laek no Komandante Jeral Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) Komisáriu Júlio Hornay, maibé Xefe Governu Taur Matan Ruak la marka prezensa.avi/Eus
Add to Comments Here!!!!