PROGRAMA GOVERNU FO ESPERANSA BA POVU • DOM VIRGILIO KONDENA AKTU INSULTUS IHA MEDSOS
Bispo Diocese Dili, Mgr. Virgilio do Carmo da Silva, SDB, hateten, programa VIII Governu ne’ebe aprova ona iha Parlamentu Nasional (PN), foin lalais ne’e, sai esperansa boot ba povu atu bele ajuda hadi’a povu nia moris.
“Durante ne’e, ita hotu akompaña situasaun politíku ninian, maibé tempu ruma ita dada i’is to’o momentu ita haree katak, laos dehan a’at liu, maibé iha esperansa,” hateten Dom Virgilio ba jornalista sira iha hafoin simu vizita Secretariu Estadu Comunikasaun Social (SECOMS), Mericio Juvinal Akara, iha sala enkontru Diocese Dili, Kinta (2/8/2018).
Bispo Diocese Dili ne’e husu ba povu tomak atu kontinua fo fiar ba politiku sira atu buka solusaun ba situasaun politika ohin loron. Nia husu mos atu povu presiza pasensia atu lider politiku sira buka nafatin hametin situasaun ne’ebe kalma.
“Ita kontinua husu atu sira buka nafatin buat ne’ebé povu nia hakarak diak no povu nia moris diak,” hateten Dom Virgilio do Carmo da Silva, SDB.
Biban ne’e, Bispo Virgilio do Carmo da Silva mos husu ba sarani hotu iha rai ida ne’e atu uza fasilidades mídia social (MedSos) facebook atu haklaken mensajen ne’ebe konstrutivu. La bele uza MedSos para insulta ema nia privasidade no insulta lideransa sira.
“Amo Papa mos uza mídia social sai meius ida atu belé haklaken mensajen liu liu ba padre no madre sira no uza media sosial atu haklaken maromak nia lia fuan. Ne’e exemplu diak atu ita hotu banatituir,” hateten Don Virgilio.
Iha fatin hanesan SECOMS, Mericio Juvinal Akara, haklaken katak, tenke garante liberdade imprensa ho profesionalizmu nafatin, maibé presiza responsabilidade ba Nasaun hanesan sidadaun no presiza limitasaun iha kontestu lei.
“Ita presiza iha regras lei, ami koalia hanesan ita seidauk iha lei radivuzaun procasting low (undang-undanr penniaran) ita hahu dezenvolve, ita mós sei haree lei ne’ebé belé regula tranzaksaun mídia sosial sira,” hateten Mericio Akara.
Nia mos subliña katak, uza media sosial ba buat diak, la belé uza hodi trata ka insulta ema to’o ataka ema nia privasidade ho la iha etika.
“Ami hanoin presiza iha balansu entre liberdade imprensa iha parte balun no iha parte seluk responsabilidade ba ita nia nasaun no sosiedade,” afirma Mericio Akara.
Nia mos lembra hikas katak, foin lalais ne’e, Conselho Imprensa (CI) realiza konferensia Dili Dialogue Forum (DDF) durante loron rua hodi koalia kona-ba self regulation, ne’ebe lori orador internasional sira iha rejiaun Sudeste Azia no Pasifiku hodi fahe sira nia esperensia ho Timor Leste kona-ba karater liberdade imprensa nian.
Tuir Mericio Akara nia avaliasaun katak, Conselho Imprensa hala’o nia servisu diak tebes no presiza mos regulamentu husi Estadu no atu bele kolabora objetivu diak ba nasaun.
Antes ne’e Prezidenti Repúblika Francisco Guterres Lu-Ólo preokupa infomasaun espalla iha media sosial ne’ebé hatun ema nia dignidade, hakanek relasaun no hamate espíritu unidade.
Xefi Estadu bolu atensaun ba ema hotu ne’ebé uza media sosial atu uza ho didi’ak, tanba media sosial ne’e fonte informasaun no efetivu, ne’ebé atu fó notísia no opiniun ruma.
Xefi Estadu mós husu ba Conselho Imprensa Timor leste ho nia parseiru no ligasaun sira husi rai liur iha Sudeste Aziátiku no Pasífiku, atu tau matan mós informasaun sira ne’ebé espalha iha media sosial. ety







Add to Comments Here!!!!