La marka prezensa iha reapresiasaun LAP, Tanba FRETILIN kontra dada kadoras GS mai TL
Vise Xefi bankada Congresso Nacional de Reconstrução de Timor (CNRT), , konsidera, desizaun bankada opozisaun Frente Revolucionario do Timor-Leste Independente (FRETILIN) la marka prezensa iha debate reapresiasaun ba Lei Atividade Petrolífera (LAP), tanba sira la konkorda atu dada kadoras Greater Sunrise (GS) mai Timor-Leste (TL).
“Atu halo altersaun ba LAP, ne’e ha’u hanoin mai husi bankada Governu, tanba LAP ne’e fó limitasaun ba Governu atu halo investimentu no bele partisipa iha ekonómiku rasik, maibé iha debate reapresisaun LAP FRETILIN la marka prezensa, tuir ami nia haree katak FRETILIN lakohi dada kadoras mai Timor-Leste, FRETILIN só hakarak dada kadoras ba Australia ida ne’e la’os buat foun, buat ne’ebé antigu ona”, Vise Xefi bankada CNRT ne’e ba GMN, iha sala bankada CNRT, Sesta (12-01-2019).
Nia akresenta katak, razaun bankada FRETILIN lakohi dada kadoras mai Timor-Leste, tanba iha VII Governu konstitusional, eis Primeiru Ministru (PM), Mari Alkatiri, partisipa iha konferensia ida iha Australia katak, iha posibilidade atu dada kadoras ba Australia no notísia kona-bá kestaun ne’e hakerek husi jornalista Australianu ida.
“Notísia ne’e jornalista Australianu ida hakerek públiku reajen, maibé laiha FRETILIN nia ema ida maka hanoin atu husu ba jornalista refere, hakerek notísia ne’e los ka sala”, haktuir Patrocínio.
Nia afirma katak, Timor-Leste manan ona Fronteira Marítima (FM) no kampu Greater Sunrise (GS) iha área Timor-Leste ninian, ne’ebé sai rikusoin nasaun ninian, tanba ne’e nuudar Timoroan presiza iha kreatividade rasik hodi dezenvolve GS, ho nune’e Timoroan bele sai benefisíariu loloos ba Timor nia rikusoin rasik.
Entretantu wainhira jornalista tenta halo konfirmasaun ho bankada FRETILIN, kona-bá asuntu sira la marka prezensa iha debate LAP ne’e, bankada FRETILIN lakohi fó komentariu, maibé fahe de’it komunikadu imprensa ne’ebé hateten, razaun sira la marka prezensa ne’e, tanba konsidera proposta alterasaun lei númeru 13/2005 viola konstituisaun no mós lei internasional kona-bá tratadu internasional.
“Tanba bainhira tratadu FM, ne’e Timor leste ho Australia seidauk ratifika, tratadu ida ne’e seidauk veikula no altersaun lei ida ne’e mós fó ameasa ba transparansia iha industria estrativa no sétor petroliferu”, haktuir komunikadu husi bankada FRETILIN ne’e.
Tuir komunikadu ne’e mós hateten katak, bankada FRETILIN foti desizaun la partisipa iha sesaun ba konfirmasaun altersaun LAP, hodi priense kuórum tuir ezijensia husi artigu 88, alinea 3, konstituisaun RDTL.ety







Add to Comments Here!!!!