Deskonfia foti subar ai-moruk husi HNGV, Povu konsidera Governu fraku regula servisu médiku
Populasaun iha kapital Díli konsidera aktu husi pesoal saúde husi Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV) foti subar ai-moruk hodi sai ba interese privada ninian, tanba Governu fraku kria lei ka regulamentu rigorozu hodi regula pessoal saúde no médiku sira-nia atividade lor-loron nian hodi servi povu no Estadu.
Povu sira mos kestiona médiku ho pesoal saúde sira lakon ona sentidu nasionalizmu no patriotizmu, tanba ne’e naok fali aimoruk husi HNGV ba benefisia sira nia aan no família. Tanba ne’e atitude ladiak ba futuru no presiza halo investigasaun.
“Ha’u hanoin ida ne’e krimi, tinan-tinan governu gasta osan husi Orsamentu Jeral Estadu (OJE), hodi sosa ai-moruk tau iha HNGV ne’e atu fó asisténsia ba povu sira, maibé ikus mai pesoal ida hasa’i subar ai-moruk ne’ebé governu sosa, atu fó asisténsia ba pasiente sira ne’ebé konsulta iha baixa no konsulta iha HNGV”,Estudante Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL), Isaias Soares ba GMN iha kampus UNTL, Caicoli-Díli, Segunda (25-11-2019).
Isaias akresenta, realidade hatudu bainhira povu ba konsulta moras iha HNGV, atu simu ai-moruk iha médiku sira fó mak paracetamol, seluk laiha. Ida ne’e tanba médiku sira haruka hotu aimoruk sira ne’e ba klínika privadu ne’ebé sira kria no manda fali pasiente ba sosa aimoruk iha klínika ne’ebé sira nian rasik ne’e.
Nune’e médiku sira fó deit reseita ba pasiente sira no haruka ba sosa iha klínika, konserteza ai-moruk pesoal saúde balun lori ba sira-nia klínika privadu.
“Ami lamenta ho atitude husi pesoal saúde ne’ebé deskonfia lori sai ai-moruk husi HNGV, tanba laiha ona espíritu nasionalizmu, nune’e husu ba PDHJ no CAC atu investiga kazu refere, atu bele hatene motivu husi foti ai-moruk ne’e saída“, afirma Estudante UNTL ne’e.
Husi sorin seluk, abitante kapital Díli, Agustinho Gama, konsidera atitude pesoal saúde ne’ebé lori sai ai-moruk husi HNGV, ne’e hatudu laiha moral, tanba governu sosa ai-moruk ba povu ne’ebé moras no presiza teb-tebes ai-moruk.
“Ai-moruk ne’e atu salva ema-nia vida, maibé pesoal saúde hatudu atitude laiha moral no parte saúde rasik ladún kontrola ai-moruk sira ne’e, tanba ne’e husu ba PDHJ no CAC halo investigasaun, sé ida ne’e, maka husik hela deit deskonfia sira mós envolve hotu iha-laran, tanba realidade bainhira komunidade hetan moras ruma sempre fó resivu ba pasiente sira hodi sosa aimoruk iha klínika sira”, tenik Agustinho.
Antes ne’e, Diretor Ezekutivu HNGV, Aniceto Cardoso Barreto, hateten, loos duni, deskonfia pesoal saúde ida lori sai ai-moruk dala 2, iha loron ne’ebé diferente no iha tempu.
Tuir nia, akontese dahuluk iha loron 8, fulan Novembru no akontese dala rua iha loron 12, fulan Novembru ne’e, maske kazu lori sai ai-moruk ne’e viral ona iha Média Sosial (MedSos) facebook, maibé presiza iha investigasaun ida profunda, antes enkamiña ba oin, hodi prosesa tuir lei. ety







Add to Comments Here!!!!