
“Tuir estudu ne’ebé mak ami halo ita-nia ekonómia sei monu ho negativu 6%, ida ne’e la do’ok husi projesaun ne’ebé mak instituisaun relevante sira halo, ema partikular Banku Mundial ADB foin la-lais iha fulan Abril mós FM sira mós halo projesaun ekonómia TL ba 2020. Razaun ita-nia ekonomia monu negativu 6%, tanba hanesan ohin ha’u esplika ona iha fatór prinsipál rua, maibé ida ne’e mós medidas ne’ebé mak introdus no planu ita indrodus aktividade ekonómika hanesan bai-bain kauza demanda agregada ne’e nia monu kuaze negativu 11% ida ne’e inklui de manda agregada ba setór públiku negativu 14%, ba setór doméstiku monu negativu 7%. Sé ita kalkula hamutuk hotu esplotasaun menus importasaun ne’ebé nia monu kuaze negativu 18%, ita hetan ita-nia kresimentu ekonómiku naun petrolíferu negativu 6%”, Governadór BCTL, Abrão de Vasconcelhos bainhira komisaun C, D no F halo audénsia públika ho Ministériu Finansas (MF), Ministériu Saúde (MS) no BCTL iha Parlamentu Nasionál (PN), Tersa (16-06-2020).
Governadór BCTL ne’e mós hateten, iha informasaun balun katak iha fulan oin mai atu akontese buat ruma, liu-liu iha parte saúde públiku relasaun ho COVID-19.
Tanba haree ba esperiensia nasaun sira hanesan India, Pakistaun no Xina hahú ho COVID-19 segunda faze, nune’e sei difikulta iha porjesaun.
“Ho situasaun hirak ne’e, ita iha ideia uitoan impaktu iha ita-nia ekonomia ne’e oinsa, númeru ida ne’e nia bele pior liu tan ou nia bele di’ak liu tan, depende modelu intervensaun husi ita ni’an. Kona-bá inflasaun BCTL la halo observasaun presaun ba inflasaun, mezmu to’o iha fin 2020 suplay karik iha posiblidade suplay sook bele prejudika no poin risku ba iha inflasaun. Iha ita-nia rai laran ita la observa hanesan presaun iha ita-nia ekonomia, liu liu iha fulan 3 ikus”, tenik Abrão.
Tuir dadus husi Diresaun Jerál Estatístika la hatudu aumenta iha taxa inflasaun la’ós iha TL de’it, maibé mós nasaun sira seluk. ety
