Prezidente Movimentu Asaun Ekonomia Komunitária (MAEKOM), Rui Castro, hateten, durante ne’e setór privadu barak lakohi atu dezenvolve sira-nia-an hodi halo investimentu, tanba kreditu ne’ebé maioria banku aplika iha Timor-Leste ho funan boot kuaze porsentu 11 to’o 14.
“Ita-nia banku iha Timor ne’e ema atu halo investimentu oinsa, sei karik funan to’o 11% no 14% ne’e susar liu no boot liu iha mundu, karik Governu tenke investe osan iha Banku Nasionál Komersiu Timor-Leste hodi fó imprestimu ho funan 3% maksimál ba Banku BNU husi 11 to’o 14% no BRI hanesan ne’e sé mak atu impresta ho sistema garante kredit ne’ebé la’o ona sura ba mai hanesan de’it”, Prezidente MAEKOM liu husi sesaun Talk Show ho tópiku Rekoperasaun Ekonomia TL Relasiona ho Pandemia Surtu COVID-19 ne’ebé realiza iha Sentru Informasaun ba Impaktu COVID-19, FONGTIL, Caicoli-Díli, Tersa (18-08-2020).
Tuir Rui nia observasaun, Timor iha buat 3 importante ne’ebé sempre problema mak hanesan dezempregu, malnutrisaun no ema kiak, ema hetan mal nutrisaun, tanba la asesu hahan ho kualidade, hahan folin karun, produsaun menus, no ema barak husik hela setór produtivu sira hanesan agrikultura.
“Ita labele mehi indústria, tanb eletrisidade karun loos no só dalan atu servisu na’in barak liu mak setór agrikultura, Ministériu Komersiu no Agikultura sei la funsiona bainhira ema husik hela toos, husik hela natar no haki’ak na’in atu funsiona mak sira tenke barak no servisu ba nesesidade”, tenik Prezidente MAEKOM ne’e.
Polítika balun Governu halo povu laiha esperansa no espíritiu atu halo produsaun, tanba Governu garante ho subvensaun sira no doadór sira-nia apoiu.
Difikuldade seluk mak aplika merkadu livre no sai autór ba merkadu livre rasik, nune’e produtu rai-laran la folin, la hanesan ho nasaun Amerika, Indonézia no Korea du Sul ne’ebé halo protesaun ba sira nia produtu. ida
