
Iha diskusaun, Ministru finansas, Fernando Hanjam, justifika, Governu husu PN atu diskute proposta lei OJE ba tinan 2020 ne'e ho pedidu urjénsia, nune'e bele normaliza hikas ezekusaun Orsamentu ba tinan 2020 nian.
"Pedidu urjénsia ba proposta OJE ida ne'e ho intensaun atu normaliza hikas ezekusaun orsamental no hasa’e kresimentu ekonómika, inklui mós atu atende nesesidades prioridade sira, nu'udar responsabilidade no kompromisu sira ne'ebé Estadu asume ona.
Hosi intensaun hirak ne'e, Governu fundamenta liu tan, atu normaliza ezekusaun orsamentu hanesan hotu-hotu hatene, hahu hosi tinan kotuk toó ohin loron finanseiru ida ne'e sustensa deít despeza Estadu ho Dotasaun Orsamentu Temporáriu (DOT).
Iha prinsípiu no regra ba DOT, aplika de'it ba atividade sira ne'ebé ho objetivu asegura funsionamentu mákina Estadu nian.
Enkuantu suspende projetu investimentu estratéjiku sira, iha área dezenvolvimentu rekursu humanu no iha área infraestrutura ne'ebé konsidera vitál ba dezenvolvimentu ekonómiku no sosial, ho razaun limitasaun DOT nian ou laiha OJE 2020 nian," argumenta Fernando iha diskusaun ba karakter proposta ne'e iha PN, Kinta ( 17/09/2020).
Iha fatin hanesan, Prezidente komisaun C (Finansas Públikas), Maria Angélica Rangel, informa, komisaun espesializada rua ou tolu sei halo audiénsia konjunta ho Governu durante loron 3, tuir karatér proposta ne’e nian.
“Ami sei halo audiénsia ho ministériu balun ne’ebé mak afeta ba iha orsamentu 2020 nian, komesa 23 to’o 26 sei halo audiénsia ho konjunta loron 3, hosi komisaun tolu ou haat mak sei halo hamutuk, depois ninia diskusaun jeneralidade sei halo iha dia 30, ate dia 8 tenke termina ona iha votasaun finál global no dia 9 de Outubro sei haruka PR atu promulga. Ita labele haree de’it orsamentu ne’e nia montante boot, tanba mai ne’e atu ajusta de’it, maibe osan sira ne’e ita gasta tiha ona, 60% ita gasta ona, agora nia restu ne’e atu gasta iha fulan Setembru to’o Novembru, kuandu PN aprova lei ida ne’e,” afirma Rangel.
Enkuantu relatóriu pareser téknika, ba pedidu urjénsia ne’e pasa iha komisaun C ho unanimidade.
Entretantu proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ne’ebé Governu submete ba PN ho montante dólar Amerikanu biliaun USD1.4. Say
