Governu gasta 280 mil USD ba resiklajen lixu laiha rezultadu

Governu liu husi Ministério Comercio Industria (MCI), hala’o monitorizasaun, ba projetu resiklajen lixu ne’ebé halo nakfila sai ba produtu fasilidade hanesan meza no seluk tan hela deit naran, tamba identifika ona katak, projetu ba produsaun lixu ne’e la funsiona no paradu durante tinan rua, maske Governu gasta ona osan hamutuk 280 mil USD hodi realiza projetu ne’e.
“Ami mai halo monitorizasaun iha resiklajen ba lixu, konaba osan supvensaun publika ita fo ba kompañia Star Product, atu halo resiklajen ba lixu sira hanesan, Plastiku, (masa) agua no seluk tan ne’ebé namkari iha Timor laran tomak hodi halo resiklajen ba lixu sira ne’e ba fasilidade sira hanesan Kadeira, Meja, Balde, no seluk tan, ekipamentu hotu mai ona, maibe to’o agora produsaun seidauk la’o,” hatete Vise Minsitru MCI, Jacinto Gusmão ba Jornalista GMN, Tersa (20/02/2018) iha Comoro, Dili.
Hatutan Vise Ministru ne’e, tuir sira nia monitorizasaun haree katak, iha problema oituan konaba rai, fatin ne’ebé produs lixu refere, tamba parte Governu sei buka solusaun atu rezolve lalais problema ne’e. Tamba orsamentu hamutuk 280 mil USD transfere iha tinan 2016 maibe agora tama ona tinan rua maibe produsaun ne’e seidauk la’o.
“Iha tinan 2017 problema ba rai refere ne’ebé seidauk iha legalidade, seidauk rezolve, tamba ne’e ita hanoin tinan 2018, tenki iha ona produsaun, tamba projetu husi Kompañia Star halao produtu ne’e, sai hanesan produtu Nasional ida, ne’ebé fo impaktu pozitivu ba komunidade no ambiente, liu husi halo lixu sai ba produtu fasilidade sira hanesan kadeira, meza, balde, bikan, no seluk tan,”salienta Jacinto Gusmão.
Nia realsa, haree ba situasaun ne’e, parte MCI sei hasoru malu ho Autoriedade Lokal, Komunidade no mos orgaun kompetente sira, tamba produtu ne’e sai ona hanesan sasan Estadu nian, ne’ebé tenki garantia.
“Iha tempu badak ha’u husu para harii kedan edifisiu no tenki halo kedan produsaun, ba se deit mak impede, ne’e impede ona Dezenvolvimentu, no ida ne’e ita tenki ser hamrik kontra, tamba ida ne’e, hanesan interese Nasional, hadia ambiente,”realsa Jacinto.
Alende ne’e iha fatin hanesan, nain ba Kompañia no Diretor Star Product, José Deolindo Xiemenes, esplika, razaun produtu husi resiklajen ba lixu ne’e paradu, tamba iha problema ba rai, no rai ne’e komunidade nian ne’ebé seidauk iha legalidade.
“Ha’u buka meius atu aluga rai refere ba komunidade sira tenki liu husi via legal, tamba ne’e ha’u fo koñesimentu ba Xefi Suku para Xefi Suku asina kontratu ne’e, maibe ha’u la hatene katak, xefi suku rona fali husi komunidade, entaun xefi suku haruka fali karta refere ba Sekretaria Estadu Terras Propriedade, ne’ebé halo ona identifikasaun ba rai ne’e, maske ami asina ona akta mediasaun, relatoriu rasik sira fo ona mai ami, no sira haruka deit ami hein desizaun últimu ba problema rai ne’e, maibe to agora seidauk iha desizaun,”subliña JoséOly
Add to Comments Here!!!!