Sasán sesta bázika fuhuk ona, benefisiáriu Comoro protesta Governu

Benefisiáriu sira husi aldeia Moris Foun, suku Comoro, lamenta hodi protesta sasán sesta bázika ne’ebé VIII Governu lideradu Taur Matan Ruak oferese, tanba la tuir presu normál iha merkadu no mós sasán sira ne’e barak mak fuhuk ona.
Benifisiáriu sira hato’o protestu ne’e bainhira simu sasán sesta bázika iha supermerkadu Leader, Comoro, Kuarta (9/12/2020).
Tuir benefisiariu sira, sasán ne’ebé Governu atribui ne’e la hanesan ho presu iha merkadu no sasán hirak ne’e la sufisiente ba komunidade atu sustenta nesesidade família durante situasaun COVID-19.
Nune’e benefisiáriu sira ezije ba Governu atu koordena di-di’ak ho supermerkadu sira, hodi atribui sasán sesta bázika tuir presu normál.
“Mina ida ne’e (Filma) ne’e iha supermerkadu hanesan Leader ne’e USD 1.75 cent presu normál, maibé agora USD 2.50 cent ita boot hakarak atu haree, nia han hira? Loja Leader riku tiha ona, Governu hakarak fó osan ba loja ne’e, di’ak liu fó de’it ba lalika fó mai ita. Ita ko’alia kona-bá foos, sasán sira ne’e rai iha tinan kotuk ninian metan mós kahur tiha ona, fore-rai mós balun metan kahur tiha ona, koto mós balun metan fuhuk kahur tiha ona. Maibé buat ne’ebé normál iha merkadu pur ezemplu koto lata ida USD 2.00, agora iha ne’e lata ida mak nia kona USD 2.50 cent, ne’e mais ou menus halo nusa? Governu tenke haree ida ne’e, tanba povu kiak ona, labele han matak de’it hanesan ne’e”, deklara Benefisiáriu, Horacio Antonio Guterres.
Nune’e, Xefe Suku Comoro, Eurico da Costa de Jesus, hateten, nia parte orienta populasaun Comoro atu kumpre saída mak Governu estabelese ona iha sesta bázika.
“Sasán ne’e ami fahe ona, maibé tanba Governu seidauk to’o iha ne’e, ne’e mak ami prepara hela populasaun sira hodi hein. Sira hirak ne’ebé semana kotuk la foti ne’e mak forma iha ne’ebá hodi foti sasán. Balun hakarak foti de’it mina, balun lakohi foti batar, ne’e mak ami orienta atu sira foti hotu sasán sira ne’e”, tenik Eurico.
Hatán ba preokupasaun ne’e, jerente supermerkadu Leader, Pascoal Suli Mali, hateten, presu sasán sira ne’e diferente, tanba sosa iha fatin la hanesan.
“Presu ne’e mai husi Governu no presu sira iha ne’e ita hatama ba Governu no Governu haree”, dehan Jestór FKH Group, Pascoal.
Ba preokupasaun ne’e, Xefe Ekipa MTCI, Rozito de Sousa Monteiro, hateten, sira sempre koordena ho emprezariu sira hodi haree kona-bá sira-nia produtu sira ne’ebé iha hodi distribui ba komunidade sira.
Totál populasaun aldeia Moris Foun, suku Comoro hamutuk 1000 resin no husi númeru ne’e benefisiáriu hamutuk 90 mak simu ona sasán sesta bázika husi Governu. aba
Add to Comments Here!!!!