PM Taur: Posibilidade konstrusaun portu Tibar sei remata iha 2022

Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak, espera, konstrusaun Portu Tibar ho interese nasionál estratéjiku ne’ebé implementa hela bele remata iha fulan Maiu, tinan 2022.
“Portu Tibar mak projetu ho interese nasionál estratéjiku nian ne’ebé boot tebes, konstrusaun hahú iha fulan Agostu, tinan 2018, ne’ebé ninia jestaun responsabiliza husi grupu Bolloré, detentór kontratu konsesaun durante tinan 30 hamutuk dolar millaun 490. hein katak, hafoin estensaun fulan 9, tanba COVID-19 konstrusaun ne’e bele remata ona iha fulan Maiu, tinan 2022, espansaun portu ne’e ninia objetivu mak atu rezolve problema konjestionamentu oras ne’e no atu permite katak ró boot sira bele sadere no dezembarka”, PM Taur iha debate Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2021 iha Parlamentu Nasionál (PN), Segunda (30/11/2020).
Nia akresenta, hein katak ida ne’e bele hamenus kustu transporte marítimu no aumenta volume naha nian. Durante tinan 2021 sei konklui estudu preparasaun no viabilidade nian ida kona-bá parke industriál ida. Tuir planu sei harí iha Liquiça, hein katak parke ne’e bele kria empregu 4.000 no promove tranzbordu, reembalajen no produsaun ne’ebé orientada ba esportasaun ne’ebé ligada ho Portu Tibar.
Alende ne’e, Xefe Governu mós koalia kona-bá teknolójia informasaun no komunikasaun iha futuru depende ba kapasidade atu inova no utiliza teknolójia informasaun sira. Ida ne’e sei ezije la’ós de’it mudansa iha populasaun nia kompeténsia no edukasaun, maibé ezije mós konetividade ida-ne’ebé di’ak liu. Tanba nasaun ida husi nasaun balun iha mundu ne’ebé la ligadu ho internet liu husi kabu fibra ótika, teknolójia via satélite ne’e nei-neik liu, ladún fiável no karu liu.
“Tuir dadus tinan 2019 nian husi Seasia.co, Timor-Leste iha velosidade internet nei-neik liu daruak iha mundu. Velosidade nei-neik liu dala 25 husi velosidade média iha Ázia no iha pasífiku tomak. Dau-daun ne’e ita-nia sidadaun sira selu dolar 300 ba kada megabits segundu ida, tarifa iha Kamboja, Indonézia no Austrália ida-idak mak dollar 8,1, dolar 1,8 no dolar 2,1. Situasaun ida ne’e afeta ba ita-nia kresimentu ekonómiku no impede ita-nia sidadaun atu hetan asesu ba informasaun no simu servisu online oi-oin. Nune’e atu transforma ita-nia konetividade iha tinan 2021 ita sei investe millaun 41 atu instala fiu tasi okos ba fibra ótika ne’ebé liga ba teritóriu Norte Austrália nian. Hein katak fiu ne’e bele instala ona iha tinan oin”, subliña Taur. oly
Add to Comments Here!!!!