Xefe Estadu Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) Tenente Jenerál Lere Anan Timur, rekoñese Timor-Leste laiha kapasidade kontrola área marítima, tanba polítiku sira koalia barak, maibé la kria kondisaun hodi profesionaliza forsa armada.
“Ita rekoñese-an katak durante ne’e ita laiha kapasidade iha área marítima ninian, ita-nia polítiku dala barak koalia kona-bá profisionalizmu, maibé sira la haree ba meius no kondisaun ne’ebé bele lori forsa armada ba profisionalizmu, para kumpri no halo nia devér no obrigasaun nu’udar forsa defeza” dehan Lere Anan Timur, hafoin partisipa iha seremónia asina akoordu kooperasaun Governu TL ho Austrália, iha Kuartel Jenerál Fatuhada (13/08), atu harii portu Navál foun F-FDTL.
Maibé, líder F-FDTL ne’e iha esperansa katak, apoiu ne’ebé parseiru internasionál sira oferese, bele ona hadiak profesionalismu instituisaun defeza ne’e nian, atu kontrolu diak liu tan, ameasa sira mai territóriu nasionál.
Embaixadór Austrália iha TL, Peter Robert hateten, Governu Austrália sei apoia ró patrullamentu rua ba instituisaun F-FDTL iha tinan 2023.
“Ró rua ne’e sei iha faze fábrika hela no parte Austrália fó infraestrutura nesesidade atu uza ró rua ne’e didiak, importante duni ha’u hakarak subliña ró rua ne’e Timor-Leste nian, Austrália fornese de’it deside oinsa bele uza no kontrola, maibé Austrália hanesan parseria rekoñese depende ba malu hakarak suporta Timor-Leste iha área ne’e,”dehan Embaixadór ne’e.
Ministru Defeza, Filomeno Paixão hateten, akordu ne’e atu autoriza Governu Austrália haruka nia tékniku sira no materiál mai Díli hodi hahú konstrusaun ba Portu Navál, Hera.
Orsamentu ba konstrusaun Portu Navál ne’e la hakerek iha akordu nia laran, maibé finansiamentu ba portu 100% husi Governu Austrália.Avi
