
“Ida kona-bá peska ilegál ne’e, la’ós foin mak ita koalia, dezde ita ukun-an to’o agora ne’e, peska ilegál ne’e ilegál nafatin, ita-nia matenek sira ne’e kalkula ita-nia ikan hira mak lakon, la hatene sira ba konta ikan ne’e oinsa? ne’e sira mak hatene, maibé peska ilegál ne’e nafatin, tanba ema hatene ita-nia pontu fraku, sira hatene katak ita laiha meius atu asegura ita-nia tasi mane ne’eba”, Xefe Estadu Maior F-FDTL ne’e ba jornalista sira, Kuarta (16/09/2020), iha Palásiu Prezidensiál, Nicolau Lobato, Bairo Píte, Díli.
Lere Anan Timur hatutan, tékniku no matenek hirak ne’ebé konta ikan hirak ne’e hotu, ikan ne’e nunka mais hotu, mais tanba osan mak sira na’ok ikan ne’e, nune’e nia parte hanoin katak, Governu komesa kria ona kondisaun hanesan iha tinan 2023, Austrália fó tan ró, molok 2023 tama, tinan 2021 Governu aprova orsamentu bele sosa ró ida ka rua.
“Do que ita hein nafatin Austrália nian 2023 mak to’o, ne’e mak 2021 ita bele sosa ona ita-nia ró rasik halo patrullamentu, liu-liu ba Tasi Mane ne’eba, porque ema peska ilegál ne’e hanesan ne’e, aproveita pontu fraku ita nian ne’e, sira esplora ita-nia riku-soin, ida ne’e mak Governu tenke hanoin ida ne’e. Bele halo hela patrullamentu, maibé ba de’it tasi parte Norte mak bele no Sul mak labele, Tasi Feto mak bele, Tasi Mane la diak”, tenik Lere. Oly
