[:pt]
Eis Prezidenti Repúblika (PR), José Ramos Horta, hatete, impase polítiku ne’ebé dadauk ne’e la’o iha rai laran, konseskuensia husi demokrásia, tanba Timor-oan sira rasik mak hili dalan demokrásia hodi hakerek iha konstituisaun.
“Ha’u kontenti ho ita-nia juventude no sosiedade enjeral, maske iha tensaun polítika oi-oin, ne’e ha’u hetete ba estudante sira ne’e normal iha demokrásia, ita mak hili konstituisaun ida ne’e ké fó demokrasia ba ita, ho konsikuensia mak iha tensaun polítika, maibé la siginifika tenki iha violensia, tanba ne’e mak ha’u kontenti” dehan Ramos Horta iha hafoin remata sai orador ba seminariu ne’ebé ne’ebé realiza husi Sentru Queshadip Ruak, ho tema Papel Sidadaun no Dezenvolvimentu, no nia sub tema, importansia diálogu para konsilidasaun ba paz, Kuarta (23-01-2019) iha iha Kolejiu São Miguel Arcanjo, Comoro, Díli.
Nune’e Ramos Horta mos husu ba estudante sira atu estuda maka’as, nune’e bele hatene sira-nia papel, atu kontribui ba dezenvolvimentu nasaun.
“Governu tenki haree oinsa tulun liu ita-nia juventude sira, para bele han hemu ho di’ak, halo kampu universitáriu ida, liu-liu ba sira ne’ebé mai husi foho, liu-liu mós feto sira, tanba feto joven sira ne’ebé mai husi foho ne’e mak vuneravel liu, para sira bele hela ho kondisaun ida di’ak”, relata Ramos Horta.oly
[:id]
Eis Prezidenti Repúblika (PR), José Ramos Horta, hatete, impase polítiku ne’ebé dadauk ne’e la’o iha rai laran, konseskuensia husi demokrásia, tanba Timor-oan sira rasik mak hili dalan demokrásia hodi hakerek iha konstituisaun.
“Ha’u kontenti ho ita-nia juventude no sosiedade enjeral, maske iha tensaun polítika oi-oin, ne’e ha’u hetete ba estudante sira ne’e normal iha demokrásia, ita mak hili konstituisaun ida ne’e ké fó demokrasia ba ita, ho konsikuensia mak iha tensaun polítika, maibé la siginifika tenki iha violensia, tanba ne’e mak ha’u kontenti” dehan Ramos Horta iha hafoin remata sai orador ba seminariu ne’ebé ne’ebé realiza husi Sentru Queshadip Ruak, ho tema Papel Sidadaun no Dezenvolvimentu, no nia sub tema, importansia diálogu para konsilidasaun ba paz, Kuarta (23-01-2019) iha iha Kolejiu São Miguel Arcanjo, Comoro, Díli.
Nune’e Ramos Horta mos husu ba estudante sira atu estuda maka’as, nune’e bele hatene sira-nia papel, atu kontribui ba dezenvolvimentu nasaun.
“Governu tenki haree oinsa tulun liu ita-nia juventude sira, para bele han hemu ho di’ak, halo kampu universitáriu ida, liu-liu ba sira ne’ebé mai husi foho, liu-liu mós feto sira, tanba feto joven sira ne’ebé mai husi foho ne’e mak vuneravel liu, para sira bele hela ho kondisaun ida di’ak”, relata Ramos Horta.oly
[:en]
Eis Prezidenti Repúblika (PR), José Ramos Horta, hatete, impase polítiku ne’ebé dadauk ne’e la’o iha rai laran, konseskuensia husi demokrásia, tanba Timor-oan sira rasik mak hili dalan demokrásia hodi hakerek iha konstituisaun.
“Ha’u kontenti ho ita-nia juventude no sosiedade enjeral, maske iha tensaun polítika oi-oin, ne’e ha’u hetete ba estudante sira ne’e normal iha demokrásia, ita mak hili konstituisaun ida ne’e ké fó demokrasia ba ita, ho konsikuensia mak iha tensaun polítika, maibé la siginifika tenki iha violensia, tanba ne’e mak ha’u kontenti” dehan Ramos Horta iha hafoin remata sai orador ba seminariu ne’ebé ne’ebé realiza husi Sentru Queshadip Ruak, ho tema Papel Sidadaun no Dezenvolvimentu, no nia sub tema, importansia diálogu para konsilidasaun ba paz, Kuarta (23-01-2019) iha iha Kolejiu São Miguel Arcanjo, Comoro, Díli.
Nune’e Ramos Horta mos husu ba estudante sira atu estuda maka’as, nune’e bele hatene sira-nia papel, atu kontribui ba dezenvolvimentu nasaun.
“Governu tenki haree oinsa tulun liu ita-nia juventude sira, para bele han hemu ho di’ak, halo kampu universitáriu ida, liu-liu ba sira ne’ebé mai husi foho, liu-liu mós feto sira, tanba feto joven sira ne’ebé mai husi foho ne’e mak vuneravel liu, para sira bele hela ho kondisaun ida di’ak”, relata Ramos Horta.oly
[:tl]
Eis Prezidenti Repúblika (PR), José Ramos Horta, hatete, impase polítiku ne’ebé dadauk ne’e la’o iha rai laran, konseskuensia husi demokrásia, tanba Timor-oan sira rasik mak hili dalan demokrásia hodi hakerek iha konstituisaun.
“Ha’u kontenti ho ita-nia juventude no sosiedade enjeral, maske iha tensaun polítika oi-oin, ne’e ha’u hetete ba estudante sira ne’e normal iha demokrásia, ita mak hili konstituisaun ida ne’e ké fó demokrasia ba ita, ho konsikuensia mak iha tensaun polítika, maibé la siginifika tenki iha violensia, tanba ne’e mak ha’u kontenti” dehan Ramos Horta iha hafoin remata sai orador ba seminariu ne’ebé ne’ebé realiza husi Sentru Queshadip Ruak, ho tema Papel Sidadaun no Dezenvolvimentu, no nia sub tema, importansia diálogu para konsilidasaun ba paz, Kuarta (23-01-2019) iha iha Kolejiu São Miguel Arcanjo, Comoro, Díli.
Nune’e Ramos Horta mos husu ba estudante sira atu estuda maka’as, nune’e bele hatene sira-nia papel, atu kontribui ba dezenvolvimentu nasaun.
“Governu tenki haree oinsa tulun liu ita-nia juventude sira, para bele han hemu ho di’ak, halo kampu universitáriu ida, liu-liu ba sira ne’ebé mai husi foho, liu-liu mós feto sira, tanba feto joven sira ne’ebé mai husi foho ne’e mak vuneravel liu, para sira bele hela ho kondisaun ida di’ak”, relata Ramos Horta.oly
[:]