[:pt]
Reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN), liu-liu deputadu bankada FRETILIN, Joaquim dos Santos konsidera, governu falla halo planeamentu ba konstrusaun drainajen, hodi prevene inundasaun no falla iha rehabilitasaun estrutura sosiál.
“Ho inundasaun iha Díli, populasaun mak sai vítima, ita-nia sidade metin liu, maske ita ukun-an tinan 10 resin ona governu troka malu, maibé governu seidauk konsege halo planu urbanizasaun no mós halo protesaun ba inundasaun. Bainhira udan no anin boot kleur iha Díli, sei hetan inundasaun boot no populasaun kbi’it la’ek mak sei sai vítima, liu-liu ba sira ne’ebé hela besik iha mota ninin, ha’u hanoin polítika governu mak sala, tanba laiha planu atu prevé sasan sira ne’ebé fó prejuízu ba komunidade sira, tanba ne’e hahú tinan 2007 to’o agora laiha prevensaun atu prevene“, deputadu bankada FRETILIN ba GMN foin la-lais ne’e.
Nia akresenta, governu falla iha planeamentu konstrusaun no prevensaun ba inundasaun, tanba falla iha polítika rehabilitasaun no estrutura sosiál.
“Ita-nia sosiedade metin hanesan ne’e laiha planu urbanizasaun, ita lalika dúvida bainhira tempu sempre mosu inundasaun no governu anterior halo konstrusaun loke kuak no taka kuak deit“, tenik Joaquim.
Hatán ba preokupasaun ne’e, Sekretáriu Estadu Ambiente (SEA), Demétrio Amaral de Carvalho, hateten, ho problema hirak ne’e, presiza halo koresaun ba konseitu konstrusaun valeta iha kapital Díli, tanba valeta balun la konsege akumula intensidade bee ne’ebé boot.
Maibé governante ne’e husu ba komunidade sira atu labele halo uma iha mota-ninin no esgotu leten, hodi taka bee-nia dalan no labele soe foer iha valeta no mota laran.
“Ita presiza halo koresaun ba ita-nia sistema halo konstrusaun, ita nia komunidade sira presiza disiplina atu labele konstroe uma iha fatin sira ne’ebé risku. Situasaunn iha Díli laran populasaun hamutuk rihun 300 mai buka moris ho rendimentu ne’ebé naton deit, laiha kondisaun fatin ne’ebé di’ak no barak mak konstroe uma iha mota-ninin. Solusaun ba ida ne’e, ita presiza duni polítika abitasaun ba zona urbana, presiza eduka ita-nia komunidade kona-bá sensibilizasaun ambiental, kuidadu atu labele estraga ambiente, tanba bee barak, ai sira iha foho labele absorve bee, tan deit tempu bailoro ita sunu rai hodi estraga ai-laran sira“, afirma Demétrio.
Ho problema hirak ne’e, governante ne’e hateten, presiza halo planu urbanizasaun ne’ebé di’ak, atu bele halo realokasaun populasaun ne’ebé moris iha fatin risku.
Antes ne’e, iha fulan Dezembru, tinan 2019 akontese udan boot oras rua deit, lori sofrimentu boot ba uma-kain 50 iha aldeia Ramelau no aldeia Lauloro, suku Manleuana-Díli, tanba udan-been sobu drainajen no tama komunidade hirak ne’e ninia uma, estraga sasan no selu-seluk tan.
Entretantu vítima ba inundasaun ne’ebé akontese iha tinan 2019 ne’e hetan ona apoiu emerjénsia hanesan fós, mina, lona, supermi no nesesidade bázika sira seluk husi Proteção Sivil, Ministériu Solidariedade Sosiál no Inklusaun no Cruz Vermelha Timor-Leste. ety
[:id]
Reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN), liu-liu deputadu bankada FRETILIN, Joaquim dos Santos konsidera, governu falla halo planeamentu ba konstrusaun drainajen, hodi prevene inundasaun no falla iha rehabilitasaun estrutura sosiál.
“Ho inundasaun iha Díli, populasaun mak sai vítima, ita-nia sidade metin liu, maske ita ukun-an tinan 10 resin ona governu troka malu, maibé governu seidauk konsege halo planu urbanizasaun no mós halo protesaun ba inundasaun. Bainhira udan no anin boot kleur iha Díli, sei hetan inundasaun boot no populasaun kbi’it la’ek mak sei sai vítima, liu-liu ba sira ne’ebé hela besik iha mota ninin, ha’u hanoin polítika governu mak sala, tanba laiha planu atu prevé sasan sira ne’ebé fó prejuízu ba komunidade sira, tanba ne’e hahú tinan 2007 to’o agora laiha prevensaun atu prevene“, deputadu bankada FRETILIN ba GMN foin la-lais ne’e.
Nia akresenta, governu falla iha planeamentu konstrusaun no prevensaun ba inundasaun, tanba falla iha polítika rehabilitasaun no estrutura sosiál.
“Ita-nia sosiedade metin hanesan ne’e laiha planu urbanizasaun, ita lalika dúvida bainhira tempu sempre mosu inundasaun no governu anterior halo konstrusaun loke kuak no taka kuak deit“, tenik Joaquim.
Hatán ba preokupasaun ne’e, Sekretáriu Estadu Ambiente (SEA), Demétrio Amaral de Carvalho, hateten, ho problema hirak ne’e, presiza halo koresaun ba konseitu konstrusaun valeta iha kapital Díli, tanba valeta balun la konsege akumula intensidade bee ne’ebé boot.
Maibé governante ne’e husu ba komunidade sira atu labele halo uma iha mota-ninin no esgotu leten, hodi taka bee-nia dalan no labele soe foer iha valeta no mota laran.
“Ita presiza halo koresaun ba ita-nia sistema halo konstrusaun, ita nia komunidade sira presiza disiplina atu labele konstroe uma iha fatin sira ne’ebé risku. Situasaunn iha Díli laran populasaun hamutuk rihun 300 mai buka moris ho rendimentu ne’ebé naton deit, laiha kondisaun fatin ne’ebé di’ak no barak mak konstroe uma iha mota-ninin. Solusaun ba ida ne’e, ita presiza duni polítika abitasaun ba zona urbana, presiza eduka ita-nia komunidade kona-bá sensibilizasaun ambiental, kuidadu atu labele estraga ambiente, tanba bee barak, ai sira iha foho labele absorve bee, tan deit tempu bailoro ita sunu rai hodi estraga ai-laran sira“, afirma Demétrio.
Ho problema hirak ne’e, governante ne’e hateten, presiza halo planu urbanizasaun ne’ebé di’ak, atu bele halo realokasaun populasaun ne’ebé moris iha fatin risku.
Antes ne’e, iha fulan Dezembru, tinan 2019 akontese udan boot oras rua deit, lori sofrimentu boot ba uma-kain 50 iha aldeia Ramelau no aldeia Lauloro, suku Manleuana-Díli, tanba udan-been sobu drainajen no tama komunidade hirak ne’e ninia uma, estraga sasan no selu-seluk tan.
Entretantu vítima ba inundasaun ne’ebé akontese iha tinan 2019 ne’e hetan ona apoiu emerjénsia hanesan fós, mina, lona, supermi no nesesidade bázika sira seluk husi Proteção Sivil, Ministériu Solidariedade Sosiál no Inklusaun no Cruz Vermelha Timor-Leste. ety
[:en]
Reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN), liu-liu deputadu bankada FRETILIN, Joaquim dos Santos konsidera, governu falla halo planeamentu ba konstrusaun drainajen, hodi prevene inundasaun no falla iha rehabilitasaun estrutura sosiál.
“Ho inundasaun iha Díli, populasaun mak sai vítima, ita-nia sidade metin liu, maske ita ukun-an tinan 10 resin ona governu troka malu, maibé governu seidauk konsege halo planu urbanizasaun no mós halo protesaun ba inundasaun. Bainhira udan no anin boot kleur iha Díli, sei hetan inundasaun boot no populasaun kbi’it la’ek mak sei sai vítima, liu-liu ba sira ne’ebé hela besik iha mota ninin, ha’u hanoin polítika governu mak sala, tanba laiha planu atu prevé sasan sira ne’ebé fó prejuízu ba komunidade sira, tanba ne’e hahú tinan 2007 to’o agora laiha prevensaun atu prevene“, deputadu bankada FRETILIN ba GMN foin la-lais ne’e.
Nia akresenta, governu falla iha planeamentu konstrusaun no prevensaun ba inundasaun, tanba falla iha polítika rehabilitasaun no estrutura sosiál.
“Ita-nia sosiedade metin hanesan ne’e laiha planu urbanizasaun, ita lalika dúvida bainhira tempu sempre mosu inundasaun no governu anterior halo konstrusaun loke kuak no taka kuak deit“, tenik Joaquim.
Hatán ba preokupasaun ne’e, Sekretáriu Estadu Ambiente (SEA), Demétrio Amaral de Carvalho, hateten, ho problema hirak ne’e, presiza halo koresaun ba konseitu konstrusaun valeta iha kapital Díli, tanba valeta balun la konsege akumula intensidade bee ne’ebé boot.
Maibé governante ne’e husu ba komunidade sira atu labele halo uma iha mota-ninin no esgotu leten, hodi taka bee-nia dalan no labele soe foer iha valeta no mota laran.
“Ita presiza halo koresaun ba ita-nia sistema halo konstrusaun, ita nia komunidade sira presiza disiplina atu labele konstroe uma iha fatin sira ne’ebé risku. Situasaunn iha Díli laran populasaun hamutuk rihun 300 mai buka moris ho rendimentu ne’ebé naton deit, laiha kondisaun fatin ne’ebé di’ak no barak mak konstroe uma iha mota-ninin. Solusaun ba ida ne’e, ita presiza duni polítika abitasaun ba zona urbana, presiza eduka ita-nia komunidade kona-bá sensibilizasaun ambiental, kuidadu atu labele estraga ambiente, tanba bee barak, ai sira iha foho labele absorve bee, tan deit tempu bailoro ita sunu rai hodi estraga ai-laran sira“, afirma Demétrio.
Ho problema hirak ne’e, governante ne’e hateten, presiza halo planu urbanizasaun ne’ebé di’ak, atu bele halo realokasaun populasaun ne’ebé moris iha fatin risku.
Antes ne’e, iha fulan Dezembru, tinan 2019 akontese udan boot oras rua deit, lori sofrimentu boot ba uma-kain 50 iha aldeia Ramelau no aldeia Lauloro, suku Manleuana-Díli, tanba udan-been sobu drainajen no tama komunidade hirak ne’e ninia uma, estraga sasan no selu-seluk tan.
Entretantu vítima ba inundasaun ne’ebé akontese iha tinan 2019 ne’e hetan ona apoiu emerjénsia hanesan fós, mina, lona, supermi no nesesidade bázika sira seluk husi Proteção Sivil, Ministériu Solidariedade Sosiál no Inklusaun no Cruz Vermelha Timor-Leste. ety
[:tl]
Reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN), liu-liu deputadu bankada FRETILIN, Joaquim dos Santos konsidera, governu falla halo planeamentu ba konstrusaun drainajen, hodi prevene inundasaun no falla iha rehabilitasaun estrutura sosiál.
“Ho inundasaun iha Díli, populasaun mak sai vítima, ita-nia sidade metin liu, maske ita ukun-an tinan 10 resin ona governu troka malu, maibé governu seidauk konsege halo planu urbanizasaun no mós halo protesaun ba inundasaun. Bainhira udan no anin boot kleur iha Díli, sei hetan inundasaun boot no populasaun kbi’it la’ek mak sei sai vítima, liu-liu ba sira ne’ebé hela besik iha mota ninin, ha’u hanoin polítika governu mak sala, tanba laiha planu atu prevé sasan sira ne’ebé fó prejuízu ba komunidade sira, tanba ne’e hahú tinan 2007 to’o agora laiha prevensaun atu prevene“, deputadu bankada FRETILIN ba GMN foin la-lais ne’e.
Nia akresenta, governu falla iha planeamentu konstrusaun no prevensaun ba inundasaun, tanba falla iha polítika rehabilitasaun no estrutura sosiál.
“Ita-nia sosiedade metin hanesan ne’e laiha planu urbanizasaun, ita lalika dúvida bainhira tempu sempre mosu inundasaun no governu anterior halo konstrusaun loke kuak no taka kuak deit“, tenik Joaquim.
Hatán ba preokupasaun ne’e, Sekretáriu Estadu Ambiente (SEA), Demétrio Amaral de Carvalho, hateten, ho problema hirak ne’e, presiza halo koresaun ba konseitu konstrusaun valeta iha kapital Díli, tanba valeta balun la konsege akumula intensidade bee ne’ebé boot.
Maibé governante ne’e husu ba komunidade sira atu labele halo uma iha mota-ninin no esgotu leten, hodi taka bee-nia dalan no labele soe foer iha valeta no mota laran.
“Ita presiza halo koresaun ba ita-nia sistema halo konstrusaun, ita nia komunidade sira presiza disiplina atu labele konstroe uma iha fatin sira ne’ebé risku. Situasaunn iha Díli laran populasaun hamutuk rihun 300 mai buka moris ho rendimentu ne’ebé naton deit, laiha kondisaun fatin ne’ebé di’ak no barak mak konstroe uma iha mota-ninin. Solusaun ba ida ne’e, ita presiza duni polítika abitasaun ba zona urbana, presiza eduka ita-nia komunidade kona-bá sensibilizasaun ambiental, kuidadu atu labele estraga ambiente, tanba bee barak, ai sira iha foho labele absorve bee, tan deit tempu bailoro ita sunu rai hodi estraga ai-laran sira“, afirma Demétrio.
Ho problema hirak ne’e, governante ne’e hateten, presiza halo planu urbanizasaun ne’ebé di’ak, atu bele halo realokasaun populasaun ne’ebé moris iha fatin risku.
Antes ne’e, iha fulan Dezembru, tinan 2019 akontese udan boot oras rua deit, lori sofrimentu boot ba uma-kain 50 iha aldeia Ramelau no aldeia Lauloro, suku Manleuana-Díli, tanba udan-been sobu drainajen no tama komunidade hirak ne’e ninia uma, estraga sasan no selu-seluk tan.
Entretantu vítima ba inundasaun ne’ebé akontese iha tinan 2019 ne’e hetan ona apoiu emerjénsia hanesan fós, mina, lona, supermi no nesesidade bázika sira seluk husi Proteção Sivil, Ministériu Solidariedade Sosiál no Inklusaun no Cruz Vermelha Timor-Leste. ety
[:]