Governu liu husi Konsellu Ministru (KM), aprova projetu dekretu lei, kria subsídiu ba jornalista sira, ne’ebé hala’o aktividade jornalistika iha sala situasaun, durante Estadu Emerjénsia (EE), bazeia ba despaixu husi Ministériu Asuntu Parlamentar no Komunikasaun Sosial (MAPKOMS).
“Projetu Dekretu Lei ne’ebé aprezenta husi MAPKOMS, ne’ebé fó apoiu subsídiu ba jornalista hirak ne’ebé hala’o aktividade, jornalista hamutuk iha sala situasaun, no integra iha Sentru Integradu Jestaun Krize (SIJK), durante vijensia ba EE,” dehan, Ministru Prezidensia Konsellu Ministru, Fidelis Leite Magalhães, iha Palásiu Governu, Kuarta (12/08/2020).
Governante ne’e esplika, subsídiu ne’e bazeia ba EE ne’ebé Prezidente Repúblika (PR) dekreta ho númeru 29/2020, loron 27, fulan Marsu no númeru 32/2020 loron 27, fulan Abril.
Fidelis hatutan, jornalista hirak ne’ebe hala’o aktividade jornalistika bele hetan subsídiu ne’e, maibé importante tebes, tanba sira ne’e inklui iha despaixu ne’ebé MAPKOMS no aprezenta naran refere verifikadu husi SIJK.
“Ne’e atu evita sé hirak ne’ebé mezmu jornalista, maibé la hola parte iha liña frente ne’e sei lá kualifika, maibé kualifika de'it jornalista sira ne’ebé servisu iha liña frente no hetan sertifikasaun husi SIJK,” afirma, Fidelis.
Ministru ne’e hatutan, Governu halo alterasaun ba dekretu lei númeru 17/2020 loron 30, fulan Abríl, hodi atribui suplementu remuneratoriu, ba traballadór administrasaun públika no sira ne’ebé kontaktu direta ho risku hodi hetan COVID-19.
“KM halo alterasaun dahuluk ba Dekretu Lei Númeru 17/2020 loron 30, fulan Abril, kona-ba suplementu remuneratoriu ba traballadór sira administrasaun públika, durante EE no sira ne’ebé kontaktu direta ho risku hodi hetan Covid-19,” tenik Fidelis.
Fidelis subliña liu tan, ne’e KM deside atu Dekretu Lei ne’e atribui ba pesoal hirak ne’ebé hola parte iha SIJK no mós ba sira ne’ebé hala’o Servisu Nasionál Intelejensia (SNI), inklui mós sira ne’ebé servisu iha Task Force Munisipal ni'an.
“SIJK ne’e funsiona iha nivel nasionál Díli, maibé iha munisípiu mós administrador sira, iha ekipa rasik ne’ebé halo jestaun ba krize nivel munisípal, hirak ne’e hotu kualifikadu, bele hetan suplementu remuneratoriu”, dehan, Fidelis. Cin
