
Hafoin lansamentu, Ministru Salvador Pires, hateten, sistema drenajen iha sidade Díli sai fatór prinsipál atu rezolve, tanba fó ameasa ba ema nia vida, tanba ne’e, ho lansamentu ne’e Governante ne’e espera ekipa interministeriál ne’ebé mak sei tun ba terenu hodi hala’o servisu iha Díli laran bele prevene inundasaun iha kapitál nasaun ne’e.
“Ami hanoin katak servisu sira ne’e servisu preparativus seluk ami halo tiha ona lansamentu ba asesmentu impaktu ambientál iha Jullu, depois konsultasaun ho komunidade sira afetadu iha semana kotuk liu ba iha postu administrativu 4, hanesan rekezitu ida ba iha projetu, atu nune’e orsida konstrusaun ne’e fó fali problema seluk husi investimentu kontrusaun ne’e rasik Governu hakarak halo”, MOP ne’e iha Hotel Novo Turismo-Díli, Kinta (27/08/2020).
Iha fatin hanesan, Ministru Justisa, Manuel Cárceres, hateten, bainhira projetu ne’e la’o komunidade sira ne’ebé mak afeta ba projetu ne’e, Governu sei selu indemnizasaun.
Tuir planu komunidade sira ne’ebé mak afetadu ba projetu ne’e sei muda ba Hera no merkadu tuan Comoro.
“Indemnizasaun kuandu ita indemniza rai na’in ne’e nini’an rasik propriedade privadu, ida kompensasaun ne’e ba iha rai Estadu ni’an ne’e, Estadu labele selu fali sidadaun ida que hela rai Estadu depois ganti rugi fali, tanba ne’e husu ba komunidade sira kuandu simu ona osan husi Estadu hatene-an ba buka fatin ne’ebé garantia”, esplika Manuel.
Hafoin halo lansamentu ba projetu refere, ekipa interministeriál simu kedas sasan hirak ne’ebé mak sei uza hodi hala’o projetu ne’e.
Fundu ne’ebé Governu, sei finansia ba projetu ne’e ho montante USD tokon 300 resin no tuir estimasaun projetu refere sei hahú iha tinan 2022. ina
