Ministru Justisa (MJ), Manuel Cárceres, louva ho Serviço Nacional de Cadastro (SNC), ne´ebé mak durante ne´e rejista komunidade sira-nia rai iha teritóriu nasionál.
``Ne´e enkontru regular ne´ebé mak SNC halo ho Ministériu Justisa no Sekretaria Terras Propriedade. Ami mai enkontru ne´e para sira aprezenta sira-nia relatóriu hahú husi fulan Maiu 2018 to´o Setembru 2018, sira halo saida? Ne´ebé sira rejistu lobuk bo’ot ida, sira halo enkontru komunitária ho ita-nia maluk sira atu esplika saida mak sira halo dadauk ne´e hamutuk rihun haat resin, no sira identifika ona saida mak ita-nia maluk sira nain ba rai no sira halo ona mapa para depois ba oin ita halo nusa ita bele fó atribuisaun rai nian ba ita-nia sidadaun ne´ebé iha direitu atu hetan sertifikadu, ne´e mak intensaun prinsipal reuniun ida ne´e. SNC nia servisu di’ak tebes``,esplika Ministru Justisa Manuel Carceres, ba jornalista sira, Segunda (24/09/18), iha edifísiu SNC, Balide, Díli.
Manuel Cárceres hatutan, durante ne’e foin mak segunda vez SNC aprezenta sira-nia dadus kompletu no kredível tebes, maske iha disputa mos, SNC konsege identifika kedas se mak na’in ba rai ne´e.
``Dadus ne´e aban bairua Estadu nian, la´os konsórsiu ninian. Sira ne´e Estadu kontratu para hala´o servisu ida ne´e, maibe sasan sira ne´e hotu Estadu nian, para depois ita kaer baze dadus ne´ebé iha aban-bairua pasa ba Terras propriedade husi ne´eba ita bele identifika maluk sira ne´e hodi fó sertifikadu ba sira,``dehan Manuel Cárceres.
Nune´e mos Sekretáriu Estadu Terrras no Propriedade, Mário Ximenes, husu ba komunidade tomak labele dúvida ho SNC nia ezistensia. Tanba SNC Estadu mak halo kontratu duni no SNC nia rezultadu servisu sei sai hanesan patrimonia Estadu Timor-Leste.
``Ne´ebé ami mos hatene katak, komunidade barak sei dúvida oituan kona-ba lei rai sira ne´e. Iha biban ida ne´e fó hatene ba komunidade hotu katak, agora dadauk liu husi Ministériu Justisa, Terrras Propriedade komesa prepera hela programa atu halo diseminasaun informasaun tomak atu bele kasu komunidade sira-nia dúvida liu-liu kona-ba lei rai nian. Ne´e mak ami prepara hela ona, tempu badak karik orsamentu aprova ona ami sei tama sai Munisípiu halo diseminasaun lei rai ba komunidade sira bele kasu dúvida sira ne´e, antes fó sai sertifikadu nain ba rai``,dehan Mário Ximenes.
Alende ne´e, Prezidente konsórsiu SNC, Jorge Manuel de Araújo Serrano, hateten, prosesu sukat rai kontinua la’o no tuir kontratu projetu ne’e sei termina iha fulan Marsu, tinan 2020.
``Sertifikadu ne´ebé mak uluk fó ne´e bolu naran rejistu de parselas hateten ona katak, rai ne´ebé mak fó ona sertifikadu parselas, ne´ebé mak ita fó iha tinan rua ba kotuk iha Metinaro, tuir lolos fó mós Liquiça, munisípiu sel-seluk ba sira ne´ebé laiha disputa. Ne´ebé laiha problema ita fó sertifikadu rejistu parselas. Ami halo de´it Governu aprova depois Ministru Justisa, Sekretáriu Estadu sei ba intrega diretamente ba área ne´ebé mak ita foti ona``,dehan Jorge Manuel de Araújo Serrano.
Jorge Manuel de Araújo Serrano, hatutan, ba sira ne´ebé mak laiha disputa ba rai bele hetan sertifikadu parselas.
``Maibe ha´u hakarak hateten katak, ne´e sertifikadu rejistu parselas katak, rai ne´ebé foti, iha sertifikadu hateten, rai ne´e iha baze de dadus ona, informasaun kompletu laiha disputa aban bairua kuandu lei rejistu predial kuandu sai, sira lori fali sertifikadu mai hodi troka sertifikadu predial. Ne´e la signifika sertifika titulu ba rai, ne´e seidauk, titulu ba rai ne´e, lei sai sira lori de´it rejistu mai troka de´it``,dehan tan Jorge Manuel de Araújo Serrano.avi