Luta ba libertasaun pátria atinje ona iha tinan 2002, bainhira partisipasaun povu nian iha loron 30, fulan Agostu 1999, ne’ebé hanaran konsulta popular, hodi desidi sai nasaun independente no livre.
Deputadu FRETILIN, David Dias Mandati, hatete, hafoin komemora tinan 22, konsulta popular, iha buat importante ba líder rezisténsia no líder nasionál hotu mak tenke iha diálogu nasionál, nune’e bele liberta fali povu husi pobreza nia laran.
“Uluk tau hanoin hamutuk atinje objetivu ikus mak independénsia nasionál, agora to’o fali konstrusaun Estadu, ita tenke buka hatene, ida ne’ebé interese nasionál mak eradikasaun da pobreza. Tópiku sira ne’e mak tuir lolos ita halo reflesaun, para ita tur hamutuk diálogu,” dehan Deputadu ne’e, hafoin partisipa iha programa Grande Intervista, iha GMN, Bebora-Díli, Segunda (30/08).
Nia dehan tan, iha era independénsia, ema barak aproveita hodi haketak líder sira, nune’e haluha tiha konstrusaun Estadu. Lolos tenke halibur ideia hamutuk hodi define prioridade sira hodi hadia povu nia moris.
Alénde ne’e mós, tenke respeita ba konstituisaun RDTL, nu’udar baze ba lei hotu-hotu iha Timor Leste, nomós hatúr direitu fundamental sidadaun hotu nia, no papél órgaun soberanu sira nian.
“Ita tenke asegura mak unidade nasionál no koesaun nasionál. Lolos ne’e ita nia esforsu ne’e tomak ba iha ne’ebá, para depois ita hamutuk ita la’o. Quinto, mantein ekilibriu konstitusionál, tuir fali mak defende interese nasionál iha ordem esterna, ikus liu mak interese komúm,” tenik nia.
Amu Domingos Maubere mós afirma, iha faze konstrusaun Estadu, dahuluk setór edukasaun sai baze fundamental tebes, iha prosesu dezenvolvimentu nasionál. Nune’e mós kada Governasaun, tenke kria kampu servisu ba joven sira.
“Hau sujere primeiru ne’e tenke hahú ho edukasaun polítika, nune’e povu labele hein saida mak Governu fó mai. Ita nia agrikultura, ita nia rai bokur sira, balun simu ona agrikultura komesa la halo toos ona, hein deit hahán husi liur. Pontu ida importante liu mak Edukasaun,” termina amu Maubere.GMN
