[:pt]
Reuniaun Konsellu Ministru (KM) extraordináriu, Sesta (23/11/18), aprova rezolusaun hodi prosesu sosa asaun kompañia Shell, Australia 26.56% ho orsamentu millaun USD 300.
“Aprovasaun prosesu ida ne’e atu bele hala’o prosesu ne’e ba oin ho akizasaun ida ne’e no konsekuensia mak Timor-Leste agora iha ona pursentu 57 interese partisipasaun”,deklara Agio Perreira ba jornalista iha Palásiu Governu, hafoin reuniaun konsellu Ministru extraordináriu.
Tuir nia, Timor-Leste iha ona 57% asaun iha joint venture Greater Sunrise ne’ebé tuir planu sei lori kadoras GS mai Beasu, Viqueque.
Antes ne’e Xefi Negosiador Prinisipal Delimitasaun Fronteira Marítima, Kay Rala Xanana Gusmão hatete, Timor-Leste la hanoin atu sosa asaun ne'e, maibe kompañia sira maka disponivel hodi fa’an, nune'e Timor- Leste konsidera hanesan oportunidade diak.
Nune’e mos Prezidente Parlamentu Nasionál , Arão Noe Amaral, kongratula Kay Rala Xanana Gusmão,tanba liu husi ninia esforsu hamutuk ekipa Fronteira Marítima,konsege konvense ona ho kompañia interNasionál Shell hodi fa’an ninia asaun millaun USD 300 ba Estadu Timor Leste.
Kona ba orsamentu sosa asaun ne’e, Governu sei haree mekanizmu atu asegura para tuir kontratu ne’ebé mak iha.
Konkordansia kontratu sosa asaun ne'e realiza iha loron Kuarta (21/11) semana ne'e iha Bali Indonesia.
FRETILIN kontinua dúvida
Deputadu bankada FRETILIN, Antoninho Bianco, dúvida ho desizaun kompañia petrolífera Shell fa’an nia asaun ba Timor-Leste, ne’ebé antes ne’e deklara mantein iha konsórsiu hodi halo investimentu ba kampu Greater Sunrise (GS), maibé derepenti sira retira husi konsórsiu.
“Agora sé derepenti de’it sira lakohi ona ka dada-an ne’e ita mós la hatene, tanba aspeitu mina iha laran maka sira dúvida ka, tanba sira nia interese ekonómiku ladún hetan lukru ou tanba sira senti katak sira lakohi apoiu ita, lakohi servisu hamutuk ho Timor GAP ou Estadu, tanba ne’e ida ne’ebé asina ne’e maka tenki esplika”, deputadu bankada FRETILIN ba GMN iha resintu uma fukun Parlamentu Nasionál (PN), Sesta (23-11-2018).
Nia esplika, bele mós sira senti katak kampu GS ne’e ladún fó vantajen oan, tanba ne’e maka ida-idak dada-an, hanesan ConocoPhillips no Shell dada-an ne’e.
“Uluk sira maka mate-an atu halo investimentu no explorasaun iha Greater Sunrise, sira iha rekursu umanu, teknolojia no osan mós iha, maibé to’o ikus sira desidi sai husi konsorsiu ba investimentu iha kampu GS no ita mós bele konvense Woodside ho Osaka Gas ka la’e, keta halo maka sira dada hotu”, haktuir Antoninho Bianco.
Nia akresenta, entre kompañia petrolífera ne’ebé hamutuk halo investimentu iha kampu GS, hanesan Woodside no Osaka Gas, Timor-Leste nian asaun mak boot liu, entaun Timor-Leste maka sei jere prosesu investimentu, nune’e oinsa maka Timor-Leste sei prepara.
“Risku ba asaun boot liu maka kuandu investe, ita maka tenki osan barak liu, do que sira nain rua (2), mas ita nia ema para jere osan ne’e iha ka la’e? ita nia ema tékniku atu akompañia prosesu tomak instalasaun ne’e iha ka la’e”,haktuir deputadu bankada FRETILIN ne’e.
PD apresia Xanana
Husi sorin seluk, deputadu bankada Partido Democrático (PD), Mariano Assanami Sabino, apresia ho esforsu Xefi Negosiadór Prinsipál Fronteira Marítima, Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé marka tan istoria ida sosa tan asaun millaun US$300 husi kompañia petrolíferu Shell, husi Australia ne’e.
“Ita iha asaun ne’ebé boot husi GS, signifika ita a vontade bele dada kadoras mai Timor-Leste, maibé ita tenki análiza tenki haree buat hotu husi impaktu ekonomia, meiu ambiente, sosial, polítiku no seguru, para pipeline mai Timor-Leste mai karik, ema labele estraga, mas ita nia esforsu, vontade, kbiit no keberanian atu bele hakat ne’e importante, tanba ne’e PD apresia ba asaun ne’ebé maka maun boot Kay Rala Xanana Gusmão halo”,haktuir Assanami.
Antes ne’e, kompañia petrolíferu hirak ne’ebé maka hamutuk iha konsorsiu investimentu kampu GS, maka hanesan ConocoPhillips, Woodside, Shell, Osaka Gas, maibé ConocoPhillips no Shell retira ona husi konsorsiu refere.
Entretantu akordu sosa asaun husi kompañia interNasionál Shell ne’e, asina iha Hotel Conrad Nusa Dua-Bali, Indonesia partisipa husi Prezidente Timor GAP, Prezidente Autoridade Nasionál Petróleu no Minerais, Eis Ministru Petróleu no Minerais, Eis Ministru Finansa no emprezariu husi Australia.
Antes ne’e mós, Timor-Leste asina ona akordu ho kompañia ConocoPhillips hodi sosa asaun ho 30% ho osan hamutuk dolar millaun 350, ho nune’e Timor-Leste nia asaun mak boot liu ho iha investimentu ne’e ho millaun US$650 ba kampu GS. Ety/ves
[:id]
Reuniaun Konsellu Ministru (KM) extraordináriu, Sesta (23/11/18), aprova rezolusaun hodi prosesu sosa asaun kompañia Shell, Australia 26.56% ho orsamentu millaun USD 300.
“Aprovasaun prosesu ida ne’e atu bele hala’o prosesu ne’e ba oin ho akizasaun ida ne’e no konsekuensia mak Timor-Leste agora iha ona pursentu 57 interese partisipasaun”,deklara Agio Perreira ba jornalista iha Palásiu Governu, hafoin reuniaun konsellu Ministru extraordináriu.
Tuir nia, Timor-Leste iha ona 57% asaun iha joint venture Greater Sunrise ne’ebé tuir planu sei lori kadoras GS mai Beasu, Viqueque.
Antes ne’e Xefi Negosiador Prinisipal Delimitasaun Fronteira Marítima, Kay Rala Xanana Gusmão hatete, Timor-Leste la hanoin atu sosa asaun ne'e, maibe kompañia sira maka disponivel hodi fa’an, nune'e Timor- Leste konsidera hanesan oportunidade diak.
Nune’e mos Prezidente Parlamentu Nasionál , Arão Noe Amaral, kongratula Kay Rala Xanana Gusmão,tanba liu husi ninia esforsu hamutuk ekipa Fronteira Marítima,konsege konvense ona ho kompañia interNasionál Shell hodi fa’an ninia asaun millaun USD 300 ba Estadu Timor Leste.
Kona ba orsamentu sosa asaun ne’e, Governu sei haree mekanizmu atu asegura para tuir kontratu ne’ebé mak iha.
Konkordansia kontratu sosa asaun ne'e realiza iha loron Kuarta (21/11) semana ne'e iha Bali Indonesia.
FRETILIN kontinua dúvida
Deputadu bankada FRETILIN, Antoninho Bianco, dúvida ho desizaun kompañia petrolífera Shell fa’an nia asaun ba Timor-Leste, ne’ebé antes ne’e deklara mantein iha konsórsiu hodi halo investimentu ba kampu Greater Sunrise (GS), maibé derepenti sira retira husi konsórsiu.
“Agora sé derepenti de’it sira lakohi ona ka dada-an ne’e ita mós la hatene, tanba aspeitu mina iha laran maka sira dúvida ka, tanba sira nia interese ekonómiku ladún hetan lukru ou tanba sira senti katak sira lakohi apoiu ita, lakohi servisu hamutuk ho Timor GAP ou Estadu, tanba ne’e ida ne’ebé asina ne’e maka tenki esplika”, deputadu bankada FRETILIN ba GMN iha resintu uma fukun Parlamentu Nasionál (PN), Sesta (23-11-2018).
Nia esplika, bele mós sira senti katak kampu GS ne’e ladún fó vantajen oan, tanba ne’e maka ida-idak dada-an, hanesan ConocoPhillips no Shell dada-an ne’e.
“Uluk sira maka mate-an atu halo investimentu no explorasaun iha Greater Sunrise, sira iha rekursu umanu, teknolojia no osan mós iha, maibé to’o ikus sira desidi sai husi konsorsiu ba investimentu iha kampu GS no ita mós bele konvense Woodside ho Osaka Gas ka la’e, keta halo maka sira dada hotu”, haktuir Antoninho Bianco.
Nia akresenta, entre kompañia petrolífera ne’ebé hamutuk halo investimentu iha kampu GS, hanesan Woodside no Osaka Gas, Timor-Leste nian asaun mak boot liu, entaun Timor-Leste maka sei jere prosesu investimentu, nune’e oinsa maka Timor-Leste sei prepara.
“Risku ba asaun boot liu maka kuandu investe, ita maka tenki osan barak liu, do que sira nain rua (2), mas ita nia ema para jere osan ne’e iha ka la’e? ita nia ema tékniku atu akompañia prosesu tomak instalasaun ne’e iha ka la’e”,haktuir deputadu bankada FRETILIN ne’e.
PD apresia Xanana
Husi sorin seluk, deputadu bankada Partido Democrático (PD), Mariano Assanami Sabino, apresia ho esforsu Xefi Negosiadór Prinsipál Fronteira Marítima, Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé marka tan istoria ida sosa tan asaun millaun US$300 husi kompañia petrolíferu Shell, husi Australia ne’e.
“Ita iha asaun ne’ebé boot husi GS, signifika ita a vontade bele dada kadoras mai Timor-Leste, maibé ita tenki análiza tenki haree buat hotu husi impaktu ekonomia, meiu ambiente, sosial, polítiku no seguru, para pipeline mai Timor-Leste mai karik, ema labele estraga, mas ita nia esforsu, vontade, kbiit no keberanian atu bele hakat ne’e importante, tanba ne’e PD apresia ba asaun ne’ebé maka maun boot Kay Rala Xanana Gusmão halo”,haktuir Assanami.
Antes ne’e, kompañia petrolíferu hirak ne’ebé maka hamutuk iha konsorsiu investimentu kampu GS, maka hanesan ConocoPhillips, Woodside, Shell, Osaka Gas, maibé ConocoPhillips no Shell retira ona husi konsorsiu refere.
Entretantu akordu sosa asaun husi kompañia interNasionál Shell ne’e, asina iha Hotel Conrad Nusa Dua-Bali, Indonesia partisipa husi Prezidente Timor GAP, Prezidente Autoridade Nasionál Petróleu no Minerais, Eis Ministru Petróleu no Minerais, Eis Ministru Finansa no emprezariu husi Australia.
Antes ne’e mós, Timor-Leste asina ona akordu ho kompañia ConocoPhillips hodi sosa asaun ho 30% ho osan hamutuk dolar millaun 350, ho nune’e Timor-Leste nia asaun mak boot liu ho iha investimentu ne’e ho millaun US$650 ba kampu GS. Ety/ves
[:en]
Reuniaun Konsellu Ministru (KM) extraordináriu, Sesta (23/11/18), aprova rezolusaun hodi prosesu sosa asaun kompañia Shell, Australia 26.56% ho orsamentu millaun USD 300.
“Aprovasaun prosesu ida ne’e atu bele hala’o prosesu ne’e ba oin ho akizasaun ida ne’e no konsekuensia mak Timor-Leste agora iha ona pursentu 57 interese partisipasaun”,deklara Agio Perreira ba jornalista iha Palásiu Governu, hafoin reuniaun konsellu Ministru extraordináriu.
Tuir nia, Timor-Leste iha ona 57% asaun iha joint venture Greater Sunrise ne’ebé tuir planu sei lori kadoras GS mai Beasu, Viqueque.
Antes ne’e Xefi Negosiador Prinisipal Delimitasaun Fronteira Marítima, Kay Rala Xanana Gusmão hatete, Timor-Leste la hanoin atu sosa asaun ne'e, maibe kompañia sira maka disponivel hodi fa’an, nune'e Timor- Leste konsidera hanesan oportunidade diak.
Nune’e mos Prezidente Parlamentu Nasionál , Arão Noe Amaral, kongratula Kay Rala Xanana Gusmão,tanba liu husi ninia esforsu hamutuk ekipa Fronteira Marítima,konsege konvense ona ho kompañia interNasionál Shell hodi fa’an ninia asaun millaun USD 300 ba Estadu Timor Leste.
Kona ba orsamentu sosa asaun ne’e, Governu sei haree mekanizmu atu asegura para tuir kontratu ne’ebé mak iha.
Konkordansia kontratu sosa asaun ne'e realiza iha loron Kuarta (21/11) semana ne'e iha Bali Indonesia.
FRETILIN kontinua dúvida
Deputadu bankada FRETILIN, Antoninho Bianco, dúvida ho desizaun kompañia petrolífera Shell fa’an nia asaun ba Timor-Leste, ne’ebé antes ne’e deklara mantein iha konsórsiu hodi halo investimentu ba kampu Greater Sunrise (GS), maibé derepenti sira retira husi konsórsiu.
“Agora sé derepenti de’it sira lakohi ona ka dada-an ne’e ita mós la hatene, tanba aspeitu mina iha laran maka sira dúvida ka, tanba sira nia interese ekonómiku ladún hetan lukru ou tanba sira senti katak sira lakohi apoiu ita, lakohi servisu hamutuk ho Timor GAP ou Estadu, tanba ne’e ida ne’ebé asina ne’e maka tenki esplika”, deputadu bankada FRETILIN ba GMN iha resintu uma fukun Parlamentu Nasionál (PN), Sesta (23-11-2018).
Nia esplika, bele mós sira senti katak kampu GS ne’e ladún fó vantajen oan, tanba ne’e maka ida-idak dada-an, hanesan ConocoPhillips no Shell dada-an ne’e.
“Uluk sira maka mate-an atu halo investimentu no explorasaun iha Greater Sunrise, sira iha rekursu umanu, teknolojia no osan mós iha, maibé to’o ikus sira desidi sai husi konsorsiu ba investimentu iha kampu GS no ita mós bele konvense Woodside ho Osaka Gas ka la’e, keta halo maka sira dada hotu”, haktuir Antoninho Bianco.
Nia akresenta, entre kompañia petrolífera ne’ebé hamutuk halo investimentu iha kampu GS, hanesan Woodside no Osaka Gas, Timor-Leste nian asaun mak boot liu, entaun Timor-Leste maka sei jere prosesu investimentu, nune’e oinsa maka Timor-Leste sei prepara.
“Risku ba asaun boot liu maka kuandu investe, ita maka tenki osan barak liu, do que sira nain rua (2), mas ita nia ema para jere osan ne’e iha ka la’e? ita nia ema tékniku atu akompañia prosesu tomak instalasaun ne’e iha ka la’e”,haktuir deputadu bankada FRETILIN ne’e.
PD apresia Xanana
Husi sorin seluk, deputadu bankada Partido Democrático (PD), Mariano Assanami Sabino, apresia ho esforsu Xefi Negosiadór Prinsipál Fronteira Marítima, Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé marka tan istoria ida sosa tan asaun millaun US$300 husi kompañia petrolíferu Shell, husi Australia ne’e.
“Ita iha asaun ne’ebé boot husi GS, signifika ita a vontade bele dada kadoras mai Timor-Leste, maibé ita tenki análiza tenki haree buat hotu husi impaktu ekonomia, meiu ambiente, sosial, polítiku no seguru, para pipeline mai Timor-Leste mai karik, ema labele estraga, mas ita nia esforsu, vontade, kbiit no keberanian atu bele hakat ne’e importante, tanba ne’e PD apresia ba asaun ne’ebé maka maun boot Kay Rala Xanana Gusmão halo”,haktuir Assanami.
Antes ne’e, kompañia petrolíferu hirak ne’ebé maka hamutuk iha konsorsiu investimentu kampu GS, maka hanesan ConocoPhillips, Woodside, Shell, Osaka Gas, maibé ConocoPhillips no Shell retira ona husi konsorsiu refere.
Entretantu akordu sosa asaun husi kompañia interNasionál Shell ne’e, asina iha Hotel Conrad Nusa Dua-Bali, Indonesia partisipa husi Prezidente Timor GAP, Prezidente Autoridade Nasionál Petróleu no Minerais, Eis Ministru Petróleu no Minerais, Eis Ministru Finansa no emprezariu husi Australia.
Antes ne’e mós, Timor-Leste asina ona akordu ho kompañia ConocoPhillips hodi sosa asaun ho 30% ho osan hamutuk dolar millaun 350, ho nune’e Timor-Leste nia asaun mak boot liu ho iha investimentu ne’e ho millaun US$650 ba kampu GS. Ety/ves
[:tl]
Reuniaun Konsellu Ministru (KM) extraordináriu, Sesta (23/11/18), aprova rezolusaun hodi prosesu sosa asaun kompañia Shell, Australia 26.56% ho orsamentu millaun USD 300.
“Aprovasaun prosesu ida ne’e atu bele hala’o prosesu ne’e ba oin ho akizasaun ida ne’e no konsekuensia mak Timor-Leste agora iha ona pursentu 57 interese partisipasaun”,deklara Agio Perreira ba jornalista iha Palásiu Governu, hafoin reuniaun konsellu Ministru extraordináriu.
Tuir nia, Timor-Leste iha ona 57% asaun iha joint venture Greater Sunrise ne’ebé tuir planu sei lori kadoras GS mai Beasu, Viqueque.
Antes ne’e Xefi Negosiador Prinisipal Delimitasaun Fronteira Marítima, Kay Rala Xanana Gusmão hatete, Timor-Leste la hanoin atu sosa asaun ne'e, maibe kompañia sira maka disponivel hodi fa’an, nune'e Timor- Leste konsidera hanesan oportunidade diak.
Nune’e mos Prezidente Parlamentu Nasionál , Arão Noe Amaral, kongratula Kay Rala Xanana Gusmão,tanba liu husi ninia esforsu hamutuk ekipa Fronteira Marítima,konsege konvense ona ho kompañia interNasionál Shell hodi fa’an ninia asaun millaun USD 300 ba Estadu Timor Leste.
Kona ba orsamentu sosa asaun ne’e, Governu sei haree mekanizmu atu asegura para tuir kontratu ne’ebé mak iha.
Konkordansia kontratu sosa asaun ne'e realiza iha loron Kuarta (21/11) semana ne'e iha Bali Indonesia.
FRETILIN kontinua dúvida
Deputadu bankada FRETILIN, Antoninho Bianco, dúvida ho desizaun kompañia petrolífera Shell fa’an nia asaun ba Timor-Leste, ne’ebé antes ne’e deklara mantein iha konsórsiu hodi halo investimentu ba kampu Greater Sunrise (GS), maibé derepenti sira retira husi konsórsiu.
“Agora sé derepenti de’it sira lakohi ona ka dada-an ne’e ita mós la hatene, tanba aspeitu mina iha laran maka sira dúvida ka, tanba sira nia interese ekonómiku ladún hetan lukru ou tanba sira senti katak sira lakohi apoiu ita, lakohi servisu hamutuk ho Timor GAP ou Estadu, tanba ne’e ida ne’ebé asina ne’e maka tenki esplika”, deputadu bankada FRETILIN ba GMN iha resintu uma fukun Parlamentu Nasionál (PN), Sesta (23-11-2018).
Nia esplika, bele mós sira senti katak kampu GS ne’e ladún fó vantajen oan, tanba ne’e maka ida-idak dada-an, hanesan ConocoPhillips no Shell dada-an ne’e.
“Uluk sira maka mate-an atu halo investimentu no explorasaun iha Greater Sunrise, sira iha rekursu umanu, teknolojia no osan mós iha, maibé to’o ikus sira desidi sai husi konsorsiu ba investimentu iha kampu GS no ita mós bele konvense Woodside ho Osaka Gas ka la’e, keta halo maka sira dada hotu”, haktuir Antoninho Bianco.
Nia akresenta, entre kompañia petrolífera ne’ebé hamutuk halo investimentu iha kampu GS, hanesan Woodside no Osaka Gas, Timor-Leste nian asaun mak boot liu, entaun Timor-Leste maka sei jere prosesu investimentu, nune’e oinsa maka Timor-Leste sei prepara.
“Risku ba asaun boot liu maka kuandu investe, ita maka tenki osan barak liu, do que sira nain rua (2), mas ita nia ema para jere osan ne’e iha ka la’e? ita nia ema tékniku atu akompañia prosesu tomak instalasaun ne’e iha ka la’e”,haktuir deputadu bankada FRETILIN ne’e.
PD apresia Xanana
Husi sorin seluk, deputadu bankada Partido Democrático (PD), Mariano Assanami Sabino, apresia ho esforsu Xefi Negosiadór Prinsipál Fronteira Marítima, Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé marka tan istoria ida sosa tan asaun millaun US$300 husi kompañia petrolíferu Shell, husi Australia ne’e.
“Ita iha asaun ne’ebé boot husi GS, signifika ita a vontade bele dada kadoras mai Timor-Leste, maibé ita tenki análiza tenki haree buat hotu husi impaktu ekonomia, meiu ambiente, sosial, polítiku no seguru, para pipeline mai Timor-Leste mai karik, ema labele estraga, mas ita nia esforsu, vontade, kbiit no keberanian atu bele hakat ne’e importante, tanba ne’e PD apresia ba asaun ne’ebé maka maun boot Kay Rala Xanana Gusmão halo”,haktuir Assanami.
Antes ne’e, kompañia petrolíferu hirak ne’ebé maka hamutuk iha konsorsiu investimentu kampu GS, maka hanesan ConocoPhillips, Woodside, Shell, Osaka Gas, maibé ConocoPhillips no Shell retira ona husi konsorsiu refere.
Entretantu akordu sosa asaun husi kompañia interNasionál Shell ne’e, asina iha Hotel Conrad Nusa Dua-Bali, Indonesia partisipa husi Prezidente Timor GAP, Prezidente Autoridade Nasionál Petróleu no Minerais, Eis Ministru Petróleu no Minerais, Eis Ministru Finansa no emprezariu husi Australia.
Antes ne’e mós, Timor-Leste asina ona akordu ho kompañia ConocoPhillips hodi sosa asaun ho 30% ho osan hamutuk dolar millaun 350, ho nune’e Timor-Leste nia asaun mak boot liu ho iha investimentu ne’e ho millaun US$650 ba kampu GS. Ety/ves
[:]

