Rezigna-an husi xefe negosiadór FM, Xanana: Lakohi servisu ho ema ne’ebé konesimentu Nol Besar

Líder nasionál Kay Rala Xanana Gusmão, afirma, razaun prinsipál husik kargu nu’udár xefe negosiadór Fronteira Marítima (FM), tanba laiha ona konfiansa ba estrutura foun Konsellu Administrasaun Timor Gas And Petroleum (GAP) nia koñesimentu.
“Ha’u hatene asuntu ida ne’e husi 2007 to’o foin dau-dauk nia (eis Prezidente Konsellu Administrasaun Timor GAP, Francisco Monteiro) sai ona, ha’u mós sai, tanba ho sira mak ha’u bele la’o ho ema seluk ne’ebé ita dehan nol besar ne’e atu koalia saída”, Líder nasionál ne’e liu husi palestra ba komunidade iha salaun Paroquial Santo António Manatuto, Tersa (29-09-2020).
Antes ne’e Xanana hato’o ninia karta rezignasaun ba Governu iha loron 10, fulan Jullu, hodi husik hela kargu nu’udár Xefe Negosiadór FM, hafoin Governu ezonera Francisco Monteiro husi kargu Prezidente Konsellu Administrasaun Timor GAP, iha loron 8, fulan Jullu ne’e.
“Ha’u fó ezemplu ho Jendral Wiranto ami kleur tebes koalia kona-bá fronteira Oe-Cusse ni’an, nia la tama tiha Governu no tau konstituisionalizmu ida ba iha ne’ebá, ha’u koalia ba la hatene buat ida, tanba laiha memoria instituisionál, la hatene buat ida, zero iha nia ulun fatuk, nia bele hatene lei no konstituisaun Repúblika Indonézia mais kona-bá fronteira la hatene buat ida”, tenik líder istóriku ne’e.
Eis Prezidente Konsellu Administrasaun Timor GAP, Francisco Monteiro, hatete, Prezidente Timor GAP foun (António José Loiola de Sousa-red) halo mudansa iha diresaun ezekutivu sira, hodi fó impaktu ba kontinuasaun servisu no memoria instituisionál.
Nia akresenta, polítika bele muda, maibé servisu tenke kontinua no hakarak ou lakohi sistema ou ema balun ne’ebé mak presiza kontinua liu-liu pozisaun sira ne’ebé la’ós polítiku hanesan ezekutivu tenke haree ba ema nia kapasidade no esperensia para lori servisu ne’e ba oin.
Iha fatin hanesan, Laureadu Nobel da Paz, José Ramos Horta mós esplika, durante ne’e akompaña krize polítika mosu, tanba defisiénsia Governu no inkapasidade Governu, nune’e investidór sira mós lakohi halo investimentu iha Timor-Leste.
“Ita hakarak dada karik investimentu mai Timor-leste tinan lubuk ida Governu koalia dada investór ladun barak mai, tanba Governu nunka iha kapasidade atu ezekuta buat ne’ebé Governu deklara atu halo, portantu krize polítika iha impaktu ba buat hotu no ita nia konstrusaun Estadu la tuir orden”, hakotu Laureadu Nobel da Paz ne’e. ida
Add to Comments Here!!!!