PN sei reativa lei protesaun ba labarik
Prezidente Komisaun F Parlamentu Nasionál (PN), ne’ebé trata asuntu Saúde, jéneru no seguransa sosial, Maria Barreto Gorumali kompromete atu reativa hikas lei kona ba protesaun labarik sira iha Timor-Leste (TL), iha tinan 2020, atu nune’e labarik sira labele senti diskrimisaun iha sosiedade nia leet.
Maria Barreto hato’o kompromisiu ne’e, hafoin hasoru malu no simu preokupasaun husi grupu labarik feto iha Timor-Leste, iha Parlamentu Nasionál, Sesta (05/07/2019).
“Ami mós hato’o ba sira katak, polítika Governu mak ita iha ona planu asaun nasional ba labarik, no mós ita iha planu asaun nasional violénsia ba jéneru,
iha planu asaun ne’e, hamosu ona polítika ida oinsa Governu atu bele implementa. Iha parte seluk haree fali iha parte Parlamentu Nasionál nian, hanesan lejislador atu proteje labarik Timorense no mós alin feto sira, mak ami husi komisaun F sei re-ativa lei protesaun ba labarik, ne’ebé mak kaduka ona iha PN, no sei re-ativa fali iha tinan ida ne’e ou tinan oin 2020, atu haree katak, sei bainhira ita ko’alia kona-ba protesaun ba labarik, ita la presiza hein to’o labarik tama ona ba rizku mak ita fó protesaun, maibé protesaun ba labarik hahú kedas, bainhira inan ida isin rua, to’o labarik atinji 15 ate 18 anos. Ida ne’e mak presiza fó protesaun, protesaun la’os de’it parte inan aman de’it, ka parte husi órgaun Estadu sira, maibé ema hotu-hotu iha responsabilidade oinsa atu bele fó protesaun ba kualker labarik se de’it, no iha fatin ne’ebé de’it. Tanba ne’e, labele tau labarik sira hanesan inimigu ba ema bo’ot sira, maibé ita sai hanesan kolega no mós sai hanesan maun no bin ba labarik sira, iha fatin ne’ebé de’it”, Maria Barreto Gorumali ba jornalista.
Maria Barreto haktuir, ema bo’ot sira mak tenki foti responsabilidade oinsa proteje labarik sira, husi rizku ne’ebé mak sira hato’o, liu-liu ba rizku abuzu seksual, asedu seksual no mós diskrimisaun ho violénsia sira ne’ebé mak sira hasoru,
Nia haktuir, ho grupu labarik sira-nia rekomendasaun no problema ne’ebé mak sira hamosu iha sira-nia konferensia, sai mós referensia ba PN, bainhira atu re-ativa fali lei ne’ebé mak atu halo protesaun ba labarik sira.
Deputada CNRT ne’e subliña, preokupasaun ne’ebé relata husi grupu ne’e, barakliu kona-ba traballu infantil, no mosu diskriminasaun iha públiku, inklui kona-ba edukasaun nian.
“Iha audiensia ida ne’e, alin feto sira hato’o sira-nia preokupasaun jerál ne’ebé mak akontese iha Timor-Leste, ne’ebé afeita ba labarik feto foinsa’e sira, haree husi parte área edukasaun, saúde no oinsa labarik feto asesu ba justisa, no mós oinsa fó protesaun ba labarik sira husi rizku violénsia, diskrimisaun ne’ebé mak sira hasoru iha sira-nia moris no mós iha eskola no iha fatin públiku sira seluk, inklui sosiedade nia leet”, afirma Maria Barreto.
Reprezentante povu ne’e akresenta, nia parte sei servisu hamutuk ho Governu, liu husi Sekretáriu Estadu Formasaun Profesional no Empregu (SEFOPE) no parte relevante sira hotu, atu bele aselera lei protesaun ba labarik ne’e.
“Ita haree mós labarik barak mak ema akuza sira hodi halo servisu, depois iha ema balun ne’ebé mak hetan lukru husi ida ne’eba, traballu infantil ne’e problema kompleksu, ita presiza entidades hotu atu bele iha kooperasaun hamutuk atu bele proteze labarik sira, atu labele sai vendedor sedu ba iha sira nia futuru, no iha parte seluk oinsa prevene situasaun ida ne’e para labele akontese tan bebeik iha TL. Solusaun ne’ebé mak Governu liu husi SEFOPE tau planu ba iha esbosu lei traballu infantil, ne’e atu kontinua aselera iha VIII Governu konstitusional, atu bele koopera ho SEFOPE, hodi haree ba lei traballu infantil ne’ebé mak tinan ba tinan seidauk halo diskusaun iha konsellu ministru no lori mai iha PN, maibé komisaun nasional protesaun ba labarik, uza ratifikasaun konvensuan ba labarik ho kódigu penal ne’ebé mak iha, no lei hirak ne’ebé mak fó protesaun ba labarik, halo medidas asaun hodi prevene no fó protesaun ba labarik iha Timor-Leste, atu ema sese de’it labele uza labarik hodi buka lukru hodi benefisia ba sira-nia moris”, realsa eis komisária ba labarik ne’e.
Iha fatin reprezentante labarik iha Timor-Leste, Rubiana Nurdiana Maia reforsa, problema essensial ne’ebé mak grupu labarik feto ne’e rekomenda ba komisaun F Parlamentu Nasionál mak problema asesu ba edukasaun, saúde, no sai traballador infantil, inklui diskrimisaun.
“Ami hato’o preokupasaun kona-bá labarik, liu-liu labarik feto sira ne’ebé mak infrenta problema oi-oin, hanesan traballador infantil no mós edukasaun, saúde reprodutiva, inklui ba protesaun no seguransa no seluk tan. Kona-ba problema no preokupasaun sira ne’e, ami hato’o ona ami nia rekomendasaun ba Parlamentu Nasionál, no ami sei deside hamutuk liu husi komisaun F PN, nune’e bele haforsa liutan ami nia issu sira ne’e”, relata Reprezentante grupu labarik feto ne’e.
Timor-Leste ratifika ona konvensaun ba labarik ne’ebé tau iha konvensoens nasoens unidas, loron 20 fulan Novembru iha tinan 1989 ne’e, ratifika iha loron 17 fulan Setembru tinan 2003.say







Add to Comments Here!!!!