
“Ami simu ona sira-nia karta, para husu pedidu pagamentu ba sira nia kustu da vida, ami prepara hela para atende sira, ami nia problema uitoan ho ami nia adidu ne’ebé mak servisu iha ne’eba, ita la haruka osan ba ema, bainhira kuandu iha pedidu ruma, entaun koloka adidu iha ne’eba ne’e, nia servisu atu tau matan ba pasiente sira, no mós família pasiente sira, nia mak iha obrigasaun halo proposta ba Ministeiru Saúde, katak fulan to’o ema tenke simu ema nia kustu de vida, agora proposta ida ne’e ita la simu, ami iha inisiativa husu ba gabinete, para kontaktu ho moras sira iha rai-liur, semana kotuk ami halo kontaktu no sira haruka ona karta mai”, MS ne’e ba jornalista sira, Tersa (06/10/2020), iha Parlamentu Nasionál.
Nia salienta, sira inisia halo servisu ida ne’e la liu husi adidu, nune’e nia parte la hatene orsamentu hira, tanba pesoal sira iha ne’eba por unidade, importante mak sira prosesa hela pasiente no família sira-nia kustu vida iha rai-liur.
“Ha’u la fiksa ninia númeru, maibé ita kontinua nafatin aloka osan ba kustu transferénsia moras ba iha rai-liur”, subliña Odete.
Nia hatutan, alende kona-bá kustu ba pasiente sira iha rai-liur, bainhira kuandu orsamentu tinan 2020 aprova nia parte prontu sei ezekuta ba kardelojia hamutuk USD 500.000.
“Orsamentu ne’e ita aloka duni iha Orsamentu Jerál Estadu, agora ida fali kompras USG, ne’e mak konsidera proposta refere mai foti orsamentu husi fundu COVID-19 nian”, tenik Governante ne’e. Oly
