[:pt]

Diretor SHC Salustiano Filipe Ximenes haktuir, prezu ne’e hetan moras HIV-SIDA laos iha prizaun laran, maibe nia hetan iha liur mak tama ba prizaun.
“Ami la halo peskija, tanba ami tenta bebeik, maibe la konsege, presu ida ne’e moras duni HIV-SIDA husi liur mak tama prizaun, agora ami asegura hela nia no nia iha kondisaun ne’ebe hetan tratamentu husi dotor sira,’’ dehan Salustiano ba jornalista sira iha Salaun HAK, bainhira halo revizaun servisu anual SHC nian, Kuarta (20/12).
Salustiano lakohi esplika klaru liu kona ba nia identidade ou kona ba prezu ne’e iha prizaun ne’ebe, tanba tuir Salustiano ne’e liga ba ema nia privacidade.
Durante ne’e aktividade saida deit iha prizaun SHC sempre hola parte hodi apoiu, tanba SHC mos iha programa ida ne’ebe fon apoiu ba prezu sira liu husi programa saude nian.
Iha oportunidade ne’e mos SHC halo revizaun anual aprezenta rezultado progresu servisu SHC nian durante tinan ida nia laran ba sira nia parseiro sira inklui rona fali ideia husi parseiro sira kona ba SHC nia servisu tinan oin mai, nune’e parseiro SHC bele hatene servisu saida mak sira halo ona.
SHC rasik nia servisu iha area oin oin mak hanesan, ba programa HIV-SIDA liga ba prizaun sira iha Timor laran, programa saude reproduktiva liga ba centru joventude ne’ebe SHC kopera ho Ministeriu Saude parte Global Fun.
Alende ne’e SHC mos halo programa edukasaun ne’ebe loke centru formasaun iha municipiu Manufahi hodi kapasita joven foin sae sira ba kursu focasional.
“Ba programa prizaun liga ba HIV Sida ne’e ami kopera ho Ministeriu Justisa, nune’e ami sempre halo dezeminasaun ba prezu sira kona ba saude nian nune’e bainhira sira ba liur kumprende ona saida mak moras HIV sida,’’ koalia Salustiano.
Maske SHC halo koperasaun ho Ministeriu Justisa kleur ona, maibe to’o agora sira seidauk halo nota entedementu, tanba Governu mos seidauk los. nia
[:id]

Diretor SHC Salustiano Filipe Ximenes haktuir, prezu ne’e hetan moras HIV-SIDA laos iha prizaun laran, maibe nia hetan iha liur mak tama ba prizaun.
“Ami la halo peskija, tanba ami tenta bebeik, maibe la konsege, presu ida ne’e moras duni HIV-SIDA husi liur mak tama prizaun, agora ami asegura hela nia no nia iha kondisaun ne’ebe hetan tratamentu husi dotor sira,’’ dehan Salustiano ba jornalista sira iha Salaun HAK, bainhira halo revizaun servisu anual SHC nian, Kuarta (20/12).
Salustiano lakohi esplika klaru liu kona ba nia identidade ou kona ba prezu ne’e iha prizaun ne’ebe, tanba tuir Salustiano ne’e liga ba ema nia privacidade.
Durante ne’e aktividade saida deit iha prizaun SHC sempre hola parte hodi apoiu, tanba SHC mos iha programa ida ne’ebe fon apoiu ba prezu sira liu husi programa saude nian.
Iha oportunidade ne’e mos SHC halo revizaun anual aprezenta rezultado progresu servisu SHC nian durante tinan ida nia laran ba sira nia parseiro sira inklui rona fali ideia husi parseiro sira kona ba SHC nia servisu tinan oin mai, nune’e parseiro SHC bele hatene servisu saida mak sira halo ona.
SHC rasik nia servisu iha area oin oin mak hanesan, ba programa HIV-SIDA liga ba prizaun sira iha Timor laran, programa saude reproduktiva liga ba centru joventude ne’ebe SHC kopera ho Ministeriu Saude parte Global Fun.
Alende ne’e SHC mos halo programa edukasaun ne’ebe loke centru formasaun iha municipiu Manufahi hodi kapasita joven foin sae sira ba kursu focasional.
“Ba programa prizaun liga ba HIV Sida ne’e ami kopera ho Ministeriu Justisa, nune’e ami sempre halo dezeminasaun ba prezu sira kona ba saude nian nune’e bainhira sira ba liur kumprende ona saida mak moras HIV sida,’’ koalia Salustiano.
Maske SHC halo koperasaun ho Ministeriu Justisa kleur ona, maibe to’o agora sira seidauk halo nota entedementu, tanba Governu mos seidauk los. nia
[:en]

Diretor SHC Salustiano Filipe Ximenes haktuir, prezu ne’e hetan moras HIV-SIDA laos iha prizaun laran, maibe nia hetan iha liur mak tama ba prizaun.
“Ami la halo peskija, tanba ami tenta bebeik, maibe la konsege, presu ida ne’e moras duni HIV-SIDA husi liur mak tama prizaun, agora ami asegura hela nia no nia iha kondisaun ne’ebe hetan tratamentu husi dotor sira,’’ dehan Salustiano ba jornalista sira iha Salaun HAK, bainhira halo revizaun servisu anual SHC nian, Kuarta (20/12).
Salustiano lakohi esplika klaru liu kona ba nia identidade ou kona ba prezu ne’e iha prizaun ne’ebe, tanba tuir Salustiano ne’e liga ba ema nia privacidade.
Durante ne’e aktividade saida deit iha prizaun SHC sempre hola parte hodi apoiu, tanba SHC mos iha programa ida ne’ebe fon apoiu ba prezu sira liu husi programa saude nian.
Iha oportunidade ne’e mos SHC halo revizaun anual aprezenta rezultado progresu servisu SHC nian durante tinan ida nia laran ba sira nia parseiro sira inklui rona fali ideia husi parseiro sira kona ba SHC nia servisu tinan oin mai, nune’e parseiro SHC bele hatene servisu saida mak sira halo ona.
SHC rasik nia servisu iha area oin oin mak hanesan, ba programa HIV-SIDA liga ba prizaun sira iha Timor laran, programa saude reproduktiva liga ba centru joventude ne’ebe SHC kopera ho Ministeriu Saude parte Global Fun.
Alende ne’e SHC mos halo programa edukasaun ne’ebe loke centru formasaun iha municipiu Manufahi hodi kapasita joven foin sae sira ba kursu focasional.
“Ba programa prizaun liga ba HIV Sida ne’e ami kopera ho Ministeriu Justisa, nune’e ami sempre halo dezeminasaun ba prezu sira kona ba saude nian nune’e bainhira sira ba liur kumprende ona saida mak moras HIV sida,’’ koalia Salustiano.
Maske SHC halo koperasaun ho Ministeriu Justisa kleur ona, maibe to’o agora sira seidauk halo nota entedementu, tanba Governu mos seidauk los. nia
[:tl]

Diretor SHC Salustiano Filipe Ximenes haktuir, prezu ne’e hetan moras HIV-SIDA laos iha prizaun laran, maibe nia hetan iha liur mak tama ba prizaun.
“Ami la halo peskija, tanba ami tenta bebeik, maibe la konsege, presu ida ne’e moras duni HIV-SIDA husi liur mak tama prizaun, agora ami asegura hela nia no nia iha kondisaun ne’ebe hetan tratamentu husi dotor sira,’’ dehan Salustiano ba jornalista sira iha Salaun HAK, bainhira halo revizaun servisu anual SHC nian, Kuarta (20/12).
Salustiano lakohi esplika klaru liu kona ba nia identidade ou kona ba prezu ne’e iha prizaun ne’ebe, tanba tuir Salustiano ne’e liga ba ema nia privacidade.
Durante ne’e aktividade saida deit iha prizaun SHC sempre hola parte hodi apoiu, tanba SHC mos iha programa ida ne’ebe fon apoiu ba prezu sira liu husi programa saude nian.
Iha oportunidade ne’e mos SHC halo revizaun anual aprezenta rezultado progresu servisu SHC nian durante tinan ida nia laran ba sira nia parseiro sira inklui rona fali ideia husi parseiro sira kona ba SHC nia servisu tinan oin mai, nune’e parseiro SHC bele hatene servisu saida mak sira halo ona.
SHC rasik nia servisu iha area oin oin mak hanesan, ba programa HIV-SIDA liga ba prizaun sira iha Timor laran, programa saude reproduktiva liga ba centru joventude ne’ebe SHC kopera ho Ministeriu Saude parte Global Fun.
Alende ne’e SHC mos halo programa edukasaun ne’ebe loke centru formasaun iha municipiu Manufahi hodi kapasita joven foin sae sira ba kursu focasional.
“Ba programa prizaun liga ba HIV Sida ne’e ami kopera ho Ministeriu Justisa, nune’e ami sempre halo dezeminasaun ba prezu sira kona ba saude nian nune’e bainhira sira ba liur kumprende ona saida mak moras HIV sida,’’ koalia Salustiano.
Maske SHC halo koperasaun ho Ministeriu Justisa kleur ona, maibe to’o agora sira seidauk halo nota entedementu, tanba Governu mos seidauk los. nia
[:]

