Aktu Soe bebé kontinua aumenta, MS husu PNTL buka tuir autór

Vise Ministra Saúde Asuntu Kuidadu Saúde Primária Elia António de Araújo, husu ba Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), atu kontinua buka tuir inan iresponsabilidade sira ne’ebé mak soe bebé ne’ebé laiha sala.
Alende husu ba PNTL Governante ne’e mós husu ba líder komunitária sira atu ida-ida kontrola nia populasaun, liu-liu inan sira ne’ebé mak isin rua nune’e fasil atu identifika aktu soe bebé.
Tanba tuir Elia António Bebé ne’ebé mak mai la’os buat aat ida maibé, rezultadu husi relasaun domin entre feto ho mane maibé sira laiha responsabilidade hodi soe arbiru nu’udar lixu tanba ne’e tenki buka tuir autór sira atu kondena sira tuir lei haruka.
“Bainhira pesoal saúde sira fó sai ona ba ita bo’ot sira katak, ita bo’ot sira positivu atu sai inan ona, husu favor ba ita bo’ot sira atu tenki kuidadu bebé ne’ebé mak iha ita bo’ot nia isin durante fulan sia no kuandu sai ona mai, favor ida keta soe sira tanba, sira mai husi domin, feto ho mane hadomi malu mak mosu bebé ne’e, bebé ne’e mai husi Maromak bebé ne’e fó sorti ba ita”, afirma Elia António Araújo dos Reis, liu husi nia intervensaun iha seremónia komemorasaun loron mundial susuben inan ba bebé iha Ministériu Saúde Kaikoli Díli, Kuarta(7/8/2019) ho matan ben.
Elia haktuir, bebé hanesan grasa Maromak nian, ne’ebé la’os de’it fó sorti ba inan no aman, maibé mós hanesan grasa Maromak nian ne’ebé sempre fó forsa ba inan sira iha kualker tempu no problema ne’ebé inan sira tenki kuidadu no simu ho domin.
Alende ne’e, Elia mós hateten, bebé hanesan futuru família no nasaun nian ne’ebé mak hakarak ou lakohi inan aman tenki tau matan no fó protesaun ba sira la’os estraga.
“Ha’u apela ba feto maluk sira atu labele soe ita bo’ot sira-nia oan, PNTL sira halo favor buka nafatin suspeitu sira ne’ebé mak laiha responsabilidade ba nia oan rasik”, hatete Elia.
Tuir Elia, hahalok refere la’os hahalok ne’ebé mak di’ak, tanba ne’e autoridade ne’ebé mak kompetente labele tolera.
“Ida ne’e labele tolera, tanba oan ne’e jerasaun família nian, jerasaun nasaun nian ne’ebé osan mean ba ita, tanba saida mak teki soe, ita-nia inan aman sira luta ba ita, ita tenki luta tanba sira kuandu ita la luta ne’e la’os moris, feto maluk sira labele moe, atu labele senti kous no hahoris oan ne’e ladiak ba sira nia-an, ida ne’e lalos sai feto ne’e tenki forte feto bele sai nu’udar feto duni maibé, feto mós bele sai hanesan mós mane ne’ebé bele halo servisu feto no mane nian hotu, ita feto sira bele halo servisu dala rua liu mane tanba, mane kuandu sai servisu hahan kompletu ona iha meja letan hein han de’it maibé, feto lae, nia bele ba halo servisu iha liur maibé, fila mai nia nafatin halo servisu hanesan feto iha uma”, afirma Elia.
Iha fatin hanesan, Sekretáriu Ejekutivu Komisaun Nasional Kombate HIV/IDA, Daniel Marcal mós husu ba entidades hotu, liu-liu inan aman sira atu kontrola másimu ba oan sira ne’ebé mak tama ona idade joven atu labele monu iha aktividade ransu livre.
“Los duni katak, aktu soe bebé ne’e aktu krime, mas ita bo’ot sira hatene kala’e?, hanesan humanu soe bebé ne’e nia mós iha sentimentu ne’ebé ita bo’ot sira tenki hatene katak, iha momentu nia soe bebé ne’e nia iha kondisaun normal kalae?, konserteja la’e?, nia halo hahalok ne’e tanba iha fatores oi-oin, nia tauk ba nia inan aman, moe ba nia kolega sira tanba idade sei kik oan satan mak mane lakohi responsabiliza,entaun nia tenki soe, mas iha momentu ne’e akompañamentu inan aman ne’e iha ne’ebé?, reliziaja no relizioju sira ne’e iha ne’ebé?, ita atu prevene ha’u hanoin lei la’os atu prevene lei ne’e atu kastigu fó pena ba nia tanba ne’e mak ho akontesimentu soe bebé iha fatin-fatin iha Díli laran, no mós ne’e mensajen ida ba ita inan aman sira atu tenki halo sira-nia papel hanesan inan no hanesan aman ba oan sira ne’e nia responsavel ne’e to’o iha ne’ebé, akompañamentu moral inan aman ne’e to’o iha ne’ebé”, Daniel Marcal hateten.
Enkuantu Segundu Komandante Polísia Nasional Timor Leste Munisípiu Díli, Superintendente Asistente, Euclides Belo promete sei kontinua buka tuir inan iresponsabilidade balun ne’ebé mak seidauk identifika, tantu iha Díli laran no mós Munisípiu.
“PNTL Munisípiu Díli konsidera mensajen Vise Ministra Saúde nian, ami esforsu maka’as tanba ne’e mak soe bebé iha Díli, liu-liu iha Taibesi, ita kaptura ona iha Komando PNTL Munisípiu Díli nian, ita espera katak, bele orsida bele aban bele submete ona ba primeiru interogatóriu”, Euclides Belo hateten.
Tuir dadus númeru bebé ne’ebé mak sai vítima ba hahalok iresponsabilidade husi inan ho aman no joven sira iha tinan ne’e, hahú husi fulan Janeiru to’o fulan Jullu tinan ne’e hamutuk na’in 7 no Anteriormente tinan rihun rua sanolu resin walu, to’o tinan rihun rua sanolu resin sia hamutuk na’in sanolu resin tolu.ola
Add to Comments Here!!!!