TL, Japaun no UNESCO estabelese komité diretivu ba projetu haforsa aprendizajen Siénsia no Matemátika

Timor-Leste, Japaun no Organizasaun Nasoes Unidas ba Edukasaun Siénsia no Kultura (UNESCO) Tersa (29-09), konvoka reuniaun dahuluk ba komité diretivu na projetu haforsa aprendizajen Siénsia no Matemátika Ensinu Primáriu iha Timor-Leste ne’ebé hala’o iha salaun enkontru Otél Novo Turismo.
Objetivu husi enkontru ne’e hodi hili membru ba komité diretivu ba prejetu refere. Projetu haforsa aprendizajen Siénsia no Matemátika iha Ensinu Primáriu iha país ne’e ho nia durasaun tinan ida ho balun.
“Ita hatene siénsia no matemátika ne’e problema boot ida ba Timor-Leste labarik sira bai-bain kuandu sira haree númeru sempre evita. Entaun ita oinsa maka bele buka metodólojia no teknika ida ne’ebé inovativu no diak oinsa maka bele fo motivasaun ba labarik sira, primeiru sei foku ba manorin sira hodi bele hanorin siénsia no matemátika ba labarik sira ho diak”, esplika Ministru Eduksaun Juventude no Desportu, Armindo Maia.
Projetu referre estabelese tamba kolaborasaun entre Organizasaun Nasoes Unidas ba Edukasaun siénsia no Kultura, Governu Timor-Leste ho apoiu husi Governu Japão. Programa haforsa aprendizajen.
“Projetu ida ne’e atu partilla siénsia no matemátika ho baze ba projetu anterior sira iha ona mapa ho títulu siénsia ba edukasaun. Pursentu 30 husi profesor sira ne’e ami servisu hamutuk ho susesu tebes ho ajuda husi ami nia komisaun nasional no Ministériu Edukasaun hodi estabelese ona kurikulu no manual sira. Ha’u hakarak reafirma fila-fali ami nia apoiu ne’ebé mak hola parte iha Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável ONU nian. Ami prontu no kontinua atu servisu hamutuk liu husi kolaborasaun ida ne’ebé mak forte ho ema hotu iha Timor-Leste, espesialmente iha ita boot nia lideransa. Iha ámbitu projetu ida ne’e ami rejista ona eskola no profesor barak atu halo servisu ida ne’e, atu nune’e bele garante kualidade iha nível primáriu ba sertifikasaun siénsia no matematika”, esplika Shahbaz Khan Directur UNESCO ba ASEAN.
Iha projetu ne’e númeru materia atu fasilita profesor hanorin hamutuk rihun tolu resin no matéria ba labarik sira hamutuk rihun ruanulu no kustu total ba projetu ne’ebé finansia husi Governu Japaun hamutuk dólar tokon rua resin.
“Iha Timor-Leste setor edukasaun enfrenta dezafiu barak, hanesan instalasaun no rekursu umanu ba profesor sira. Ha’u fiar katak ami nia apoiu sei boot liu tan no sei konstroe instalasaun barak no profesor sira iha mudansa barak. Timor-Leste iha populasaun iha idade menus husi tinan rua nulu ida ne’e signifika katak iha potensia boot iha futuru no so liu husi edukasaun maka bele ajuda dezenvolvimentu Timor-Leste nian”, hateten Seiko Toyama, Primeira Sekretaria Embaixada Japaun iha Timor-Leste.
Komité diretivu ba projetu haforsa aprendizajen Siénsia no Matemátika iha Ensinu Primáriu iha Timor-Leste sei dirije husi Ministru Edukasaun Juventude no Desportu, Armindo Maia, Embaixador Japaun Iha Timor-Leste, Massami Kinefuchi, no Diretór UNESCO ba ASEAN Shahbaz Khan. iha inísiu programa ne’e sei implementa deit iha munisípiu Díli. Oct
Add to Comments Here!!!!