PM Taur husu ba sidadaun sira atu kumpre regra EE

Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak, husu ba sidadaun sira atu kumpre regra Estadu Emerjénsia (EE) hodi prevene COVID-19, nune’e labele hamosu transmisaun lokál iha Timor-Leste.
Xefe Governu akresenta, maske Governu implementa medida EE obrigatóriu, maibé atividade hotu la’o normál, importante mak Governu kontinua observa atu sidadaun sira nafatin kumpre regra EE.
“Ami informa uitoan kona-bá evolusaun situasaun COVID iha ita-nia rain, medida sira ne’ebé Governu toma númeru ne’ebé dau-daun ne’e iha, ita boot sira iha tinan kotuk ikus ita-nia númeru COVID ne’e sai ba 15, ne’e primeira vez no grave liu tan, iha númeru ida ne’e na‘in 3 que tama ilegalmente, entaun ita-nia preokupasaun ne’e boot liu, tanba ita la hatene sira tama ilegál ne’e bele kontajia sira seluk karik, entaun Governu implementa medidas, Graças a Deus númeru COVID ne’e agora tun fali ba 12”, PM ne’e ba jornalista sira, Kinta (07/01/2020), hafoin enkontru primeira semana iha tinan foun 2021 ho Prezidente Repúblika (PR), iha Palaçio Presidencial Nicolao Lobato, Bairro Pite, Díli.
Iha enkontru ne’e, Xefe Governu mós informa ba PR no hateten, Governu ninia medida ne’e duru, maibé bainhira situasaun ne’e la’o, sira mós sei adapta no fleksibiliza situasaun, tanba ne’e mak aproveita husu ba inan-aman no populasaun tomak atu koopera, para esforsu ne’ebé halo atu evita ema labele mate, hirak ne’ebé infetadu labele mate no mós hirak ne’ebé labele kontajia moras ne’e ba sira-nia família no mós labele kontajia komunidade no sidadaun sira.
“Moras ne’e mai nia la hili, Primeiru Ministru, la hili, Governu la hili, ida ne’ebé besik liu ataka ona ne’e konsekuénsia boot iha saúde públika, sá tan iha virus foun ida atu mai ne’e, Austrália iha país viziñu sira iha, nia kontajiu ne’e lais liu fali ida ne’ebé uluk, tanba ne’e mak preokupasaun nee hotu lori Governu indorese medidas, hateten katak na medida imposivel, evolusaun ne’e la’o di’ak pozitivu, naturalmente ami sei fleksibiliza fila fali”, dehan Taur.
Nia afirma, Governu iha dekretu ba ezekusaun medida sira ne’e iha lubuk ida, ida mak impede atividade relijioza no missa sira para, tanba hakarak lori Governu nia naran agradese ba Bispu sira-nia kooperasaun, para minimiza risku kontajiu ba sidadaun sira, segundu mós atividade desportu kulturál no atividade sira ne’ebé halo konsentrasaun bo’ot liu, eskola laiha desizaun para taka infelizmente Ministériu Edukasaun halo sirkular ida para eskola sira bele kontinua mas observa rigorozamente medida sira, fó sai distansimanentu sosiál, fase liman, purtantu eskola sira tenke observa ida ne’e.
“Kona-bá atividade sira seluk, hanesan Sesta Bázika kontinua, mais tenke observa medida sira ne’ebé fó sai hela, dau-daun ne’e Ministériu relevante sira halo hela esforsu para que realmente atividade la para totalmente mais ita kumpre regra sira ne’ebé fó sai, iha merkadu mós hanesan, ita husu para kontinua observa, tanba EE ba dala sia ona, EE ida duru liu mak primeiru ho segundu ne’e, dala sia ona ne’e loloos ne’e ita esperiénsia iha ona, tanba sá mak komplika ne’e, dalabarak ita kria konfuzaun ba ita-nia-an”, dehan Xefe Governu ne’e.
Nia apela mós ba populasaun sira lalika preokupa, atividade sira ne’e la’o, mais atividade sira ne’e tenke mais distansiamentu sosiál, medida ijiene ne’e tenke kumpre nafatin.
“Ami seidauk halo avaliasaun ida kona-bá merkadu iha ita-nia rai laran ne’e, tanba ha’u seidauk pronúnsia, mais ami halo akompañamentu, liu-liu Ministeriu Asuntu Ekonómiku nia atentu hela ida ne’e”, tenik Taur. oly
Add to Comments Here!!!!