[:pt]
Assosiasaun Hak Asasi Keadilan (HAK) konsidera deputadu/a iha Parlamentu Nasionál (PN) laiha dadus no informasaun sufisiente hosi baze hodi uza ba debate Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2020.
“Durante tinan balun nia laran, liu-liu periodu lejislativa dalima kuaze deputadu sira barak mak ladun hatudu kualidade nu’udar lejisladór. Pratikamente deputadu/a sira nia kualidade debate iha plenária la hatudu esensia ne’ebé profunda”,dehan Vise Diretór Assosiasaun HAK, Sisto dos Santos, liu husi komferensia imprensa Kinta (16/01/2020) iha Faról Díli.
Vise Diretór informa, situasaun iha plenária sai hanesan diskusaun husi ema bai-bain ho asuntu bai-bain. Fenomena ne’e hatudu iha degradasaun kualidade plenária, tanba asuntu sira ne’e foti hosi kada bankada iha PN la hatudu esensia no substansia hosi situasaun, no realidade ne’ebé povu hasoru iha nível Postu-Admistrativu Suku no Aldeia sira.
“Problema ne’ebé mak sai preokupasaun fundamental komunidade nian, desde tinan 10 resin ba kotuk hanesan edukasaun, saúde, be’e mos, no irigasaun. Setór hirak ne’e mak liga direta ho povu nia moris, maibé setór hirak ne’e seidauk konsidera hosi ukun nain ida ba ukun nain seluk”.
Sisto dehan, Governu iha kompromisu, maibé atu ajuda apoiu no kontribui ba governu nia kompromisu ne’e mak presiza informasaun faktuál no kontestuál. Ida ne’ebé sai preokupasaun povu mak setór produtivu hanesan edukasaun, saúde, be’e mos no irigasaun. Informasaun hirak ne’e mai husi autoridade suku. Agora ida ne’e mak deputadu sira la akompaña, ne’e susar atu kontribui ba governu.
“Ita nia governante sira iha komitmentu a’as to’o lalehan maibé sira ladun apar ho situasaun balun ne’ebé akontese ho povu nia moris. Susar oituan atu ita artikula orsamentu tuir nia item, defaktu hatudu tanba saida mak montante OJE ba be’e no saneamentu mantein maibé ladun signifikante. Tanba saida mak OJE ba setór agrikultura ladun signifikante, ida ne’e hatudu katak deputadu sira la akompaña real povu nian”,subliña Vise Diretór HAK.
Nia afirma, durante tinan 10 Timor-Leste dependente ba produtu importasaun hodi abandona problema irigasaun paradu total. “Ita imajina se problema ida ne’e mak kontinua hela ho situasaun ida ne’e, tinan 20 mai tan ita labele sustentavel. Pelo menus deputadu sira akompaña informasaun aktuál no lolos. Sira komesa hamate sira-nia interese partidária hodi projeta sira-nia vizaun ba vizaun nasionál. Ami hanoin intervensaun sira iha debate OJE 2020, hatudu ona oinsa iha espasu ida ita bele hamosu konsensu ruma ba OJE 2020. Maibé depende ba ámbitu debate ne’e deputadu sira projeta duni ba vizaun nasionál ka lae”.dehan Sisto.Fel
[:id]
Assosiasaun Hak Asasi Keadilan (HAK) konsidera deputadu/a iha Parlamentu Nasionál (PN) laiha dadus no informasaun sufisiente hosi baze hodi uza ba debate Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2020.
“Durante tinan balun nia laran, liu-liu periodu lejislativa dalima kuaze deputadu sira barak mak ladun hatudu kualidade nu’udar lejisladór. Pratikamente deputadu/a sira nia kualidade debate iha plenária la hatudu esensia ne’ebé profunda”,dehan Vise Diretór Assosiasaun HAK, Sisto dos Santos, liu husi komferensia imprensa Kinta (16/01/2020) iha Faról Díli.
Vise Diretór informa, situasaun iha plenária sai hanesan diskusaun husi ema bai-bain ho asuntu bai-bain. Fenomena ne’e hatudu iha degradasaun kualidade plenária, tanba asuntu sira ne’e foti hosi kada bankada iha PN la hatudu esensia no substansia hosi situasaun, no realidade ne’ebé povu hasoru iha nível Postu-Admistrativu Suku no Aldeia sira.
“Problema ne’ebé mak sai preokupasaun fundamental komunidade nian, desde tinan 10 resin ba kotuk hanesan edukasaun, saúde, be’e mos, no irigasaun. Setór hirak ne’e mak liga direta ho povu nia moris, maibé setór hirak ne’e seidauk konsidera hosi ukun nain ida ba ukun nain seluk”.
Sisto dehan, Governu iha kompromisu, maibé atu ajuda apoiu no kontribui ba governu nia kompromisu ne’e mak presiza informasaun faktuál no kontestuál. Ida ne’ebé sai preokupasaun povu mak setór produtivu hanesan edukasaun, saúde, be’e mos no irigasaun. Informasaun hirak ne’e mai husi autoridade suku. Agora ida ne’e mak deputadu sira la akompaña, ne’e susar atu kontribui ba governu.
“Ita nia governante sira iha komitmentu a’as to’o lalehan maibé sira ladun apar ho situasaun balun ne’ebé akontese ho povu nia moris. Susar oituan atu ita artikula orsamentu tuir nia item, defaktu hatudu tanba saida mak montante OJE ba be’e no saneamentu mantein maibé ladun signifikante. Tanba saida mak OJE ba setór agrikultura ladun signifikante, ida ne’e hatudu katak deputadu sira la akompaña real povu nian”,subliña Vise Diretór HAK.
Nia afirma, durante tinan 10 Timor-Leste dependente ba produtu importasaun hodi abandona problema irigasaun paradu total. “Ita imajina se problema ida ne’e mak kontinua hela ho situasaun ida ne’e, tinan 20 mai tan ita labele sustentavel. Pelo menus deputadu sira akompaña informasaun aktuál no lolos. Sira komesa hamate sira-nia interese partidária hodi projeta sira-nia vizaun ba vizaun nasionál. Ami hanoin intervensaun sira iha debate OJE 2020, hatudu ona oinsa iha espasu ida ita bele hamosu konsensu ruma ba OJE 2020. Maibé depende ba ámbitu debate ne’e deputadu sira projeta duni ba vizaun nasionál ka lae”.dehan Sisto.Fel
[:en]
Assosiasaun Hak Asasi Keadilan (HAK) konsidera deputadu/a iha Parlamentu Nasionál (PN) laiha dadus no informasaun sufisiente hosi baze hodi uza ba debate Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2020.
“Durante tinan balun nia laran, liu-liu periodu lejislativa dalima kuaze deputadu sira barak mak ladun hatudu kualidade nu’udar lejisladór. Pratikamente deputadu/a sira nia kualidade debate iha plenária la hatudu esensia ne’ebé profunda”,dehan Vise Diretór Assosiasaun HAK, Sisto dos Santos, liu husi komferensia imprensa Kinta (16/01/2020) iha Faról Díli.
Vise Diretór informa, situasaun iha plenária sai hanesan diskusaun husi ema bai-bain ho asuntu bai-bain. Fenomena ne’e hatudu iha degradasaun kualidade plenária, tanba asuntu sira ne’e foti hosi kada bankada iha PN la hatudu esensia no substansia hosi situasaun, no realidade ne’ebé povu hasoru iha nível Postu-Admistrativu Suku no Aldeia sira.
“Problema ne’ebé mak sai preokupasaun fundamental komunidade nian, desde tinan 10 resin ba kotuk hanesan edukasaun, saúde, be’e mos, no irigasaun. Setór hirak ne’e mak liga direta ho povu nia moris, maibé setór hirak ne’e seidauk konsidera hosi ukun nain ida ba ukun nain seluk”.
Sisto dehan, Governu iha kompromisu, maibé atu ajuda apoiu no kontribui ba governu nia kompromisu ne’e mak presiza informasaun faktuál no kontestuál. Ida ne’ebé sai preokupasaun povu mak setór produtivu hanesan edukasaun, saúde, be’e mos no irigasaun. Informasaun hirak ne’e mai husi autoridade suku. Agora ida ne’e mak deputadu sira la akompaña, ne’e susar atu kontribui ba governu.
“Ita nia governante sira iha komitmentu a’as to’o lalehan maibé sira ladun apar ho situasaun balun ne’ebé akontese ho povu nia moris. Susar oituan atu ita artikula orsamentu tuir nia item, defaktu hatudu tanba saida mak montante OJE ba be’e no saneamentu mantein maibé ladun signifikante. Tanba saida mak OJE ba setór agrikultura ladun signifikante, ida ne’e hatudu katak deputadu sira la akompaña real povu nian”,subliña Vise Diretór HAK.
Nia afirma, durante tinan 10 Timor-Leste dependente ba produtu importasaun hodi abandona problema irigasaun paradu total. “Ita imajina se problema ida ne’e mak kontinua hela ho situasaun ida ne’e, tinan 20 mai tan ita labele sustentavel. Pelo menus deputadu sira akompaña informasaun aktuál no lolos. Sira komesa hamate sira-nia interese partidária hodi projeta sira-nia vizaun ba vizaun nasionál. Ami hanoin intervensaun sira iha debate OJE 2020, hatudu ona oinsa iha espasu ida ita bele hamosu konsensu ruma ba OJE 2020. Maibé depende ba ámbitu debate ne’e deputadu sira projeta duni ba vizaun nasionál ka lae”.dehan Sisto.Fel
[:tl]
Assosiasaun Hak Asasi Keadilan (HAK) konsidera deputadu/a iha Parlamentu Nasionál (PN) laiha dadus no informasaun sufisiente hosi baze hodi uza ba debate Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2020.
“Durante tinan balun nia laran, liu-liu periodu lejislativa dalima kuaze deputadu sira barak mak ladun hatudu kualidade nu’udar lejisladór. Pratikamente deputadu/a sira nia kualidade debate iha plenária la hatudu esensia ne’ebé profunda”,dehan Vise Diretór Assosiasaun HAK, Sisto dos Santos, liu husi komferensia imprensa Kinta (16/01/2020) iha Faról Díli.
Vise Diretór informa, situasaun iha plenária sai hanesan diskusaun husi ema bai-bain ho asuntu bai-bain. Fenomena ne’e hatudu iha degradasaun kualidade plenária, tanba asuntu sira ne’e foti hosi kada bankada iha PN la hatudu esensia no substansia hosi situasaun, no realidade ne’ebé povu hasoru iha nível Postu-Admistrativu Suku no Aldeia sira.
“Problema ne’ebé mak sai preokupasaun fundamental komunidade nian, desde tinan 10 resin ba kotuk hanesan edukasaun, saúde, be’e mos, no irigasaun. Setór hirak ne’e mak liga direta ho povu nia moris, maibé setór hirak ne’e seidauk konsidera hosi ukun nain ida ba ukun nain seluk”.
Sisto dehan, Governu iha kompromisu, maibé atu ajuda apoiu no kontribui ba governu nia kompromisu ne’e mak presiza informasaun faktuál no kontestuál. Ida ne’ebé sai preokupasaun povu mak setór produtivu hanesan edukasaun, saúde, be’e mos no irigasaun. Informasaun hirak ne’e mai husi autoridade suku. Agora ida ne’e mak deputadu sira la akompaña, ne’e susar atu kontribui ba governu.
“Ita nia governante sira iha komitmentu a’as to’o lalehan maibé sira ladun apar ho situasaun balun ne’ebé akontese ho povu nia moris. Susar oituan atu ita artikula orsamentu tuir nia item, defaktu hatudu tanba saida mak montante OJE ba be’e no saneamentu mantein maibé ladun signifikante. Tanba saida mak OJE ba setór agrikultura ladun signifikante, ida ne’e hatudu katak deputadu sira la akompaña real povu nian”,subliña Vise Diretór HAK.
Nia afirma, durante tinan 10 Timor-Leste dependente ba produtu importasaun hodi abandona problema irigasaun paradu total. “Ita imajina se problema ida ne’e mak kontinua hela ho situasaun ida ne’e, tinan 20 mai tan ita labele sustentavel. Pelo menus deputadu sira akompaña informasaun aktuál no lolos. Sira komesa hamate sira-nia interese partidária hodi projeta sira-nia vizaun ba vizaun nasionál. Ami hanoin intervensaun sira iha debate OJE 2020, hatudu ona oinsa iha espasu ida ita bele hamosu konsensu ruma ba OJE 2020. Maibé depende ba ámbitu debate ne’e deputadu sira projeta duni ba vizaun nasionál ka lae”.dehan Sisto.Fel
[:]
