[:pt]
Sosiedade Sivíl husi Asia Justice and Rigths (AJAR), Fundasaun Mahein, no Luta hamutuk, aseita ho ideia Prezidenti Repúblika, Francisco Guterres ‘Lú-Olo’ nian kona ba reativa fali Grupu Arter Marsial (GAM), tanba fasil atu bele halo kontrolu ba GAM sira.
Diretur Fundasaun Mahein, João Almeida hateten, Governu bele reativa fali GAM, maibé tenki kria kondisaun, oinsa atu orienta organizasaun arte marsial ne’e bele iha kapasidade eduka di’ak liu tan membru sira.
“Fundasaun Mahein nia haree katak, presiza loke fila fali arte marsiais ne’ebé Governu taka ona tuir rezolusaun Governu númeru 16 / 2013, primeiru fasil bele kontrola, atu nune’e grupu artemarsiais ne’ebé taka ona, loke fila fali, sira bele rejista tuir lei, no bainhira sira envolve iha krimi, alende ema individu ruma ne’ebé envolve iha kirmi nia responsabiliza, maibé iha mós nia lideransa atu oinsa bele konsolida fila fali arte marsiais ne’e rasik”, relata João Almeida ba Jornalista GMN Tersa (12/02/2019), iha nia kna’ar fatin Fomentu Díli.
João haktuir, arte marsiais ne’e hanesan arte no hanesan atividade desportu, tanba ne’e Governu tenki promove ida ne’e hanesan desportu ida, tanba iha mundu dezenvolvimentu ohin loron ne’e, arte marsiais ne’e hanesan modalidade ida ne’ebé kompete iha desportiva ninian.
Tuir João Almeida, Governu bele reativa fali GAM ne’e, maibé tenki ho kondisaun ida, primeiru maka, arte marsais ne’ebe hakarak loke fila fali, tenki halo konsilidasaun, hanesan PSHT, Kera Sakti, no Kork, atu nune’e sira bele konsolida sira nia membru, tanba dentru tinan lima no tinan 6 des-organizadu.
“Klaru katak, to’o agora problema liga ho arte marsial, ita seidauk rezolve, no konflitu liga grupu arte marsiais iha fatin-fatin, tanba ne’e importante loke fila fali atu kontrola, no importante liu la’os de’it polisia, Sekretáriu Estadu Joventude no Desportu, liu husi komisaun reguladora arte marsiais, maibé entidade Estadu tomak, atu bele haree hamutuk, tanba violensia ne’ebé akontese, la’os ita haree de’it iha arte marsiais ne’e, maibé iha mós kauza seluk, tanba violensia iha tinan naruk ona, to’o agora ita la identifika ninia kauza ne’e rasik”, katak João Almeida.
Alende ne’e, Diretur Ezekutivu Luta Hamutuk, José Alves da Costa konkorda atu Governu reativa fali GAM ne’e, tanba partidu polítika hotu hato’o ona promesa n’ee iha kampaña eleitoral ne’ebé liu tiha ona.
“Ita mós akompaña iha proseu kampaña, kuaze partidu polítiku sira promete ba arte marsiais katak, se kuandu sira manan, sei reativa fila-fali arte marsiais, ida ne’e hanesan komprimisiu polítiku ida ne’ebe partidu sira halo. Husi parte sosiedad Sivíl, ita mós lakoi para arte marsiais utiliza de’it iha momentu polítiku hodi halimar iha palku leten, tanba ne’e ba ami presiza tebes reativa fila fali, maibé presiza maka fó kondisaun, labele fó treinamentu fíziku de’it, mas oinsa atu mentaliza sira, para atu hadomi malu nu’udar maun alin, maske difrente artes, maibé hotu-hotu Timor-oan, tanba ne’e presiza mós fó formasaun ketak, haree malu hanesan Timor-oan, atu bele garante paz no estabilidade iha Timor-Leste”, relata José.
Iha sorin seluk, Diretor Asian Justice and Rights, José Luis Oliveira akresenta, desde inísiu Governu taka arte marsiais tolu ne’e, sira-nia pozisaun iha momentu ne’eba la aseita, tanba ema hotu tenki hatene katak, violensia ne’ebé halo husi membru arte marsiais, ne’e krimi responsabilidade individu, la’os responsabilidade organizasaun.
“Mai ha’u buat ida arte marsiais, buat ida ne’ebé importante ba ita-nia moris, imajina ita ba taka hotu, polisia no Militar sira la ba treinu arte marsiais, no sira mak treinu tiru de’it, maibé kuandu hasoru situasuan ruma seidauk proposiunadu, atu uza ultimu rekurus kilat, sira ba uza tiha kilat ona, ida ne’e mak komete ona violasaun direitu humanus, agora Governu tenki ho pasensia no kriatividade orienta ema hirak iha arte marsiais ne’e, nune’e sira nia potensia, no talentu sira ne’e bele dezenvolve no transforma buat ne’ebé pozitivu ba nasaun”,afirma Luis.
Presiza tetu vantajen no dezvantajen
Fundasaun Conselho Resistencia de Timor-Leste (FCRTL) konkorda, ho desizaun Prezidente Repúblika, Francisco Guterres ‘Lú Olo’, ne’ebé hakarak reativa Grupu Arte Marsiál (GAM), Persaudaran Setia Hati Terate (PSHT) no Ikatan Kera Sakti, no Kmanek Oan Rai Klaran (KORK). Maibe presiza kria lei hodi regula artemarsiál hirak ne’e nia lalaok tomak.
“Ha’u hakarak responde Prezidente Repúblika nia deklarasaun hakarak atu reativa fali artemarsíal la’os labele, bele maibe presiza ita estudu klean ida kona-bá vantazen no desvantajem, tanba artemarsíal hanesan buat desportu ida, maibe ema utuliza ba oin seluk”,esplika Vise Prezidente FCRTL, Jeferino do Rosario “ Aze Tasi” liu husi konferensia imprensa Tersa (12/02/19), Villa-Verde, Díli.
Reativa artemarsíal faz parte kompromisu polítika, ne’ebé mak durante kampaña lider partidu polítiku ida-idak hato’o, maibe ténki kria mós lei ida atu regula.
Tanba ne’e mak Prezidente Repúblika hanoin atu reativa artemarsíal, maibe ténki sukat mós nia konsekuensia.
“Ida Governu bandu tiha ona mak grupu artemarsíal halo problema sá tan ita fó livre ba sira. Husi FCRTL, la fó sala ba artemarsíal, tanba sira involve artemarsíal mesak Timor oan. Nasaun ne’e presiza tebes ita hotu nia kontribuisaun, tanba hakarak nasaun ne’e la’o ba oin”,dehan Jeferino do Rosario “ Aze Tasi”
Tuir Jeferino do Rosario “Aze Tasi” durante ne’e mosu problema barak akontese entre joven sira iha nasaun ne’e, fator ida la’os artemarsíal, maibe tanba laiha kampu traballu.
“Ita ténki eziji ba Governu tanbasa mak iha problema, primeiru tanba kampu traballu, ida ne’e fatór importante, se kampu traballu laiha ema la’o ba mai, konserteza problema sempre akontese, saida mak ita atu halo uluk mak ita loke kampu de traballu atu ema servisu tiha lai, ema hotu kuandu servisu, laiha tempu ba ema atu halo problema, entaun nia hanoin ba servisu la hanoin ba problema”,dehan Jeferino do Rosario “Aze Tasi”.
Alende ne’e, rezolusaun Governu Númeru 16/2013 taka total ona atividade artemarsíal tolu hanesan PSHT, KERA SAKTI no KORK iha Timor-Leste, maibe atividade husi artemarsiál hirak ne’e kontinua la’o sub-subar.oly/avi
[:id]
Sosiedade Sivíl husi Asia Justice and Rigths (AJAR), Fundasaun Mahein, no Luta hamutuk, aseita ho ideia Prezidenti Repúblika, Francisco Guterres ‘Lú-Olo’ nian kona ba reativa fali Grupu Arter Marsial (GAM), tanba fasil atu bele halo kontrolu ba GAM sira.
Diretur Fundasaun Mahein, João Almeida hateten, Governu bele reativa fali GAM, maibé tenki kria kondisaun, oinsa atu orienta organizasaun arte marsial ne’e bele iha kapasidade eduka di’ak liu tan membru sira.
“Fundasaun Mahein nia haree katak, presiza loke fila fali arte marsiais ne’ebé Governu taka ona tuir rezolusaun Governu númeru 16 / 2013, primeiru fasil bele kontrola, atu nune’e grupu artemarsiais ne’ebé taka ona, loke fila fali, sira bele rejista tuir lei, no bainhira sira envolve iha krimi, alende ema individu ruma ne’ebé envolve iha kirmi nia responsabiliza, maibé iha mós nia lideransa atu oinsa bele konsolida fila fali arte marsiais ne’e rasik”, relata João Almeida ba Jornalista GMN Tersa (12/02/2019), iha nia kna’ar fatin Fomentu Díli.
João haktuir, arte marsiais ne’e hanesan arte no hanesan atividade desportu, tanba ne’e Governu tenki promove ida ne’e hanesan desportu ida, tanba iha mundu dezenvolvimentu ohin loron ne’e, arte marsiais ne’e hanesan modalidade ida ne’ebé kompete iha desportiva ninian.
Tuir João Almeida, Governu bele reativa fali GAM ne’e, maibé tenki ho kondisaun ida, primeiru maka, arte marsais ne’ebe hakarak loke fila fali, tenki halo konsilidasaun, hanesan PSHT, Kera Sakti, no Kork, atu nune’e sira bele konsolida sira nia membru, tanba dentru tinan lima no tinan 6 des-organizadu.
“Klaru katak, to’o agora problema liga ho arte marsial, ita seidauk rezolve, no konflitu liga grupu arte marsiais iha fatin-fatin, tanba ne’e importante loke fila fali atu kontrola, no importante liu la’os de’it polisia, Sekretáriu Estadu Joventude no Desportu, liu husi komisaun reguladora arte marsiais, maibé entidade Estadu tomak, atu bele haree hamutuk, tanba violensia ne’ebé akontese, la’os ita haree de’it iha arte marsiais ne’e, maibé iha mós kauza seluk, tanba violensia iha tinan naruk ona, to’o agora ita la identifika ninia kauza ne’e rasik”, katak João Almeida.
Alende ne’e, Diretur Ezekutivu Luta Hamutuk, José Alves da Costa konkorda atu Governu reativa fali GAM ne’e, tanba partidu polítika hotu hato’o ona promesa n’ee iha kampaña eleitoral ne’ebé liu tiha ona.
“Ita mós akompaña iha proseu kampaña, kuaze partidu polítiku sira promete ba arte marsiais katak, se kuandu sira manan, sei reativa fila-fali arte marsiais, ida ne’e hanesan komprimisiu polítiku ida ne’ebe partidu sira halo. Husi parte sosiedad Sivíl, ita mós lakoi para arte marsiais utiliza de’it iha momentu polítiku hodi halimar iha palku leten, tanba ne’e ba ami presiza tebes reativa fila fali, maibé presiza maka fó kondisaun, labele fó treinamentu fíziku de’it, mas oinsa atu mentaliza sira, para atu hadomi malu nu’udar maun alin, maske difrente artes, maibé hotu-hotu Timor-oan, tanba ne’e presiza mós fó formasaun ketak, haree malu hanesan Timor-oan, atu bele garante paz no estabilidade iha Timor-Leste”, relata José.
Iha sorin seluk, Diretor Asian Justice and Rights, José Luis Oliveira akresenta, desde inísiu Governu taka arte marsiais tolu ne’e, sira-nia pozisaun iha momentu ne’eba la aseita, tanba ema hotu tenki hatene katak, violensia ne’ebé halo husi membru arte marsiais, ne’e krimi responsabilidade individu, la’os responsabilidade organizasaun.
“Mai ha’u buat ida arte marsiais, buat ida ne’ebé importante ba ita-nia moris, imajina ita ba taka hotu, polisia no Militar sira la ba treinu arte marsiais, no sira mak treinu tiru de’it, maibé kuandu hasoru situasuan ruma seidauk proposiunadu, atu uza ultimu rekurus kilat, sira ba uza tiha kilat ona, ida ne’e mak komete ona violasaun direitu humanus, agora Governu tenki ho pasensia no kriatividade orienta ema hirak iha arte marsiais ne’e, nune’e sira nia potensia, no talentu sira ne’e bele dezenvolve no transforma buat ne’ebé pozitivu ba nasaun”,afirma Luis.
Presiza tetu vantajen no dezvantajen
Fundasaun Conselho Resistencia de Timor-Leste (FCRTL) konkorda, ho desizaun Prezidente Repúblika, Francisco Guterres ‘Lú Olo’, ne’ebé hakarak reativa Grupu Arte Marsiál (GAM), Persaudaran Setia Hati Terate (PSHT) no Ikatan Kera Sakti, no Kmanek Oan Rai Klaran (KORK). Maibe presiza kria lei hodi regula artemarsiál hirak ne’e nia lalaok tomak.
“Ha’u hakarak responde Prezidente Repúblika nia deklarasaun hakarak atu reativa fali artemarsíal la’os labele, bele maibe presiza ita estudu klean ida kona-bá vantazen no desvantajem, tanba artemarsíal hanesan buat desportu ida, maibe ema utuliza ba oin seluk”,esplika Vise Prezidente FCRTL, Jeferino do Rosario “ Aze Tasi” liu husi konferensia imprensa Tersa (12/02/19), Villa-Verde, Díli.
Reativa artemarsíal faz parte kompromisu polítika, ne’ebé mak durante kampaña lider partidu polítiku ida-idak hato’o, maibe ténki kria mós lei ida atu regula.
Tanba ne’e mak Prezidente Repúblika hanoin atu reativa artemarsíal, maibe ténki sukat mós nia konsekuensia.
“Ida Governu bandu tiha ona mak grupu artemarsíal halo problema sá tan ita fó livre ba sira. Husi FCRTL, la fó sala ba artemarsíal, tanba sira involve artemarsíal mesak Timor oan. Nasaun ne’e presiza tebes ita hotu nia kontribuisaun, tanba hakarak nasaun ne’e la’o ba oin”,dehan Jeferino do Rosario “ Aze Tasi”
Tuir Jeferino do Rosario “Aze Tasi” durante ne’e mosu problema barak akontese entre joven sira iha nasaun ne’e, fator ida la’os artemarsíal, maibe tanba laiha kampu traballu.
“Ita ténki eziji ba Governu tanbasa mak iha problema, primeiru tanba kampu traballu, ida ne’e fatór importante, se kampu traballu laiha ema la’o ba mai, konserteza problema sempre akontese, saida mak ita atu halo uluk mak ita loke kampu de traballu atu ema servisu tiha lai, ema hotu kuandu servisu, laiha tempu ba ema atu halo problema, entaun nia hanoin ba servisu la hanoin ba problema”,dehan Jeferino do Rosario “Aze Tasi”.
Alende ne’e, rezolusaun Governu Númeru 16/2013 taka total ona atividade artemarsíal tolu hanesan PSHT, KERA SAKTI no KORK iha Timor-Leste, maibe atividade husi artemarsiál hirak ne’e kontinua la’o sub-subar.oly/avi
[:en]
Sosiedade Sivíl husi Asia Justice and Rigths (AJAR), Fundasaun Mahein, no Luta hamutuk, aseita ho ideia Prezidenti Repúblika, Francisco Guterres ‘Lú-Olo’ nian kona ba reativa fali Grupu Arter Marsial (GAM), tanba fasil atu bele halo kontrolu ba GAM sira.
Diretur Fundasaun Mahein, João Almeida hateten, Governu bele reativa fali GAM, maibé tenki kria kondisaun, oinsa atu orienta organizasaun arte marsial ne’e bele iha kapasidade eduka di’ak liu tan membru sira.
“Fundasaun Mahein nia haree katak, presiza loke fila fali arte marsiais ne’ebé Governu taka ona tuir rezolusaun Governu númeru 16 / 2013, primeiru fasil bele kontrola, atu nune’e grupu artemarsiais ne’ebé taka ona, loke fila fali, sira bele rejista tuir lei, no bainhira sira envolve iha krimi, alende ema individu ruma ne’ebé envolve iha kirmi nia responsabiliza, maibé iha mós nia lideransa atu oinsa bele konsolida fila fali arte marsiais ne’e rasik”, relata João Almeida ba Jornalista GMN Tersa (12/02/2019), iha nia kna’ar fatin Fomentu Díli.
João haktuir, arte marsiais ne’e hanesan arte no hanesan atividade desportu, tanba ne’e Governu tenki promove ida ne’e hanesan desportu ida, tanba iha mundu dezenvolvimentu ohin loron ne’e, arte marsiais ne’e hanesan modalidade ida ne’ebé kompete iha desportiva ninian.
Tuir João Almeida, Governu bele reativa fali GAM ne’e, maibé tenki ho kondisaun ida, primeiru maka, arte marsais ne’ebe hakarak loke fila fali, tenki halo konsilidasaun, hanesan PSHT, Kera Sakti, no Kork, atu nune’e sira bele konsolida sira nia membru, tanba dentru tinan lima no tinan 6 des-organizadu.
“Klaru katak, to’o agora problema liga ho arte marsial, ita seidauk rezolve, no konflitu liga grupu arte marsiais iha fatin-fatin, tanba ne’e importante loke fila fali atu kontrola, no importante liu la’os de’it polisia, Sekretáriu Estadu Joventude no Desportu, liu husi komisaun reguladora arte marsiais, maibé entidade Estadu tomak, atu bele haree hamutuk, tanba violensia ne’ebé akontese, la’os ita haree de’it iha arte marsiais ne’e, maibé iha mós kauza seluk, tanba violensia iha tinan naruk ona, to’o agora ita la identifika ninia kauza ne’e rasik”, katak João Almeida.
Alende ne’e, Diretur Ezekutivu Luta Hamutuk, José Alves da Costa konkorda atu Governu reativa fali GAM ne’e, tanba partidu polítika hotu hato’o ona promesa n’ee iha kampaña eleitoral ne’ebé liu tiha ona.
“Ita mós akompaña iha proseu kampaña, kuaze partidu polítiku sira promete ba arte marsiais katak, se kuandu sira manan, sei reativa fila-fali arte marsiais, ida ne’e hanesan komprimisiu polítiku ida ne’ebe partidu sira halo. Husi parte sosiedad Sivíl, ita mós lakoi para arte marsiais utiliza de’it iha momentu polítiku hodi halimar iha palku leten, tanba ne’e ba ami presiza tebes reativa fila fali, maibé presiza maka fó kondisaun, labele fó treinamentu fíziku de’it, mas oinsa atu mentaliza sira, para atu hadomi malu nu’udar maun alin, maske difrente artes, maibé hotu-hotu Timor-oan, tanba ne’e presiza mós fó formasaun ketak, haree malu hanesan Timor-oan, atu bele garante paz no estabilidade iha Timor-Leste”, relata José.
Iha sorin seluk, Diretor Asian Justice and Rights, José Luis Oliveira akresenta, desde inísiu Governu taka arte marsiais tolu ne’e, sira-nia pozisaun iha momentu ne’eba la aseita, tanba ema hotu tenki hatene katak, violensia ne’ebé halo husi membru arte marsiais, ne’e krimi responsabilidade individu, la’os responsabilidade organizasaun.
“Mai ha’u buat ida arte marsiais, buat ida ne’ebé importante ba ita-nia moris, imajina ita ba taka hotu, polisia no Militar sira la ba treinu arte marsiais, no sira mak treinu tiru de’it, maibé kuandu hasoru situasuan ruma seidauk proposiunadu, atu uza ultimu rekurus kilat, sira ba uza tiha kilat ona, ida ne’e mak komete ona violasaun direitu humanus, agora Governu tenki ho pasensia no kriatividade orienta ema hirak iha arte marsiais ne’e, nune’e sira nia potensia, no talentu sira ne’e bele dezenvolve no transforma buat ne’ebé pozitivu ba nasaun”,afirma Luis.
Presiza tetu vantajen no dezvantajen
Fundasaun Conselho Resistencia de Timor-Leste (FCRTL) konkorda, ho desizaun Prezidente Repúblika, Francisco Guterres ‘Lú Olo’, ne’ebé hakarak reativa Grupu Arte Marsiál (GAM), Persaudaran Setia Hati Terate (PSHT) no Ikatan Kera Sakti, no Kmanek Oan Rai Klaran (KORK). Maibe presiza kria lei hodi regula artemarsiál hirak ne’e nia lalaok tomak.
“Ha’u hakarak responde Prezidente Repúblika nia deklarasaun hakarak atu reativa fali artemarsíal la’os labele, bele maibe presiza ita estudu klean ida kona-bá vantazen no desvantajem, tanba artemarsíal hanesan buat desportu ida, maibe ema utuliza ba oin seluk”,esplika Vise Prezidente FCRTL, Jeferino do Rosario “ Aze Tasi” liu husi konferensia imprensa Tersa (12/02/19), Villa-Verde, Díli.
Reativa artemarsíal faz parte kompromisu polítika, ne’ebé mak durante kampaña lider partidu polítiku ida-idak hato’o, maibe ténki kria mós lei ida atu regula.
Tanba ne’e mak Prezidente Repúblika hanoin atu reativa artemarsíal, maibe ténki sukat mós nia konsekuensia.
“Ida Governu bandu tiha ona mak grupu artemarsíal halo problema sá tan ita fó livre ba sira. Husi FCRTL, la fó sala ba artemarsíal, tanba sira involve artemarsíal mesak Timor oan. Nasaun ne’e presiza tebes ita hotu nia kontribuisaun, tanba hakarak nasaun ne’e la’o ba oin”,dehan Jeferino do Rosario “ Aze Tasi”
Tuir Jeferino do Rosario “Aze Tasi” durante ne’e mosu problema barak akontese entre joven sira iha nasaun ne’e, fator ida la’os artemarsíal, maibe tanba laiha kampu traballu.
“Ita ténki eziji ba Governu tanbasa mak iha problema, primeiru tanba kampu traballu, ida ne’e fatór importante, se kampu traballu laiha ema la’o ba mai, konserteza problema sempre akontese, saida mak ita atu halo uluk mak ita loke kampu de traballu atu ema servisu tiha lai, ema hotu kuandu servisu, laiha tempu ba ema atu halo problema, entaun nia hanoin ba servisu la hanoin ba problema”,dehan Jeferino do Rosario “Aze Tasi”.
Alende ne’e, rezolusaun Governu Númeru 16/2013 taka total ona atividade artemarsíal tolu hanesan PSHT, KERA SAKTI no KORK iha Timor-Leste, maibe atividade husi artemarsiál hirak ne’e kontinua la’o sub-subar.oly/avi
[:tl]
Sosiedade Sivíl husi Asia Justice and Rigths (AJAR), Fundasaun Mahein, no Luta hamutuk, aseita ho ideia Prezidenti Repúblika, Francisco Guterres ‘Lú-Olo’ nian kona ba reativa fali Grupu Arter Marsial (GAM), tanba fasil atu bele halo kontrolu ba GAM sira.
Diretur Fundasaun Mahein, João Almeida hateten, Governu bele reativa fali GAM, maibé tenki kria kondisaun, oinsa atu orienta organizasaun arte marsial ne’e bele iha kapasidade eduka di’ak liu tan membru sira.
“Fundasaun Mahein nia haree katak, presiza loke fila fali arte marsiais ne’ebé Governu taka ona tuir rezolusaun Governu númeru 16 / 2013, primeiru fasil bele kontrola, atu nune’e grupu artemarsiais ne’ebé taka ona, loke fila fali, sira bele rejista tuir lei, no bainhira sira envolve iha krimi, alende ema individu ruma ne’ebé envolve iha kirmi nia responsabiliza, maibé iha mós nia lideransa atu oinsa bele konsolida fila fali arte marsiais ne’e rasik”, relata João Almeida ba Jornalista GMN Tersa (12/02/2019), iha nia kna’ar fatin Fomentu Díli.
João haktuir, arte marsiais ne’e hanesan arte no hanesan atividade desportu, tanba ne’e Governu tenki promove ida ne’e hanesan desportu ida, tanba iha mundu dezenvolvimentu ohin loron ne’e, arte marsiais ne’e hanesan modalidade ida ne’ebé kompete iha desportiva ninian.
Tuir João Almeida, Governu bele reativa fali GAM ne’e, maibé tenki ho kondisaun ida, primeiru maka, arte marsais ne’ebe hakarak loke fila fali, tenki halo konsilidasaun, hanesan PSHT, Kera Sakti, no Kork, atu nune’e sira bele konsolida sira nia membru, tanba dentru tinan lima no tinan 6 des-organizadu.
“Klaru katak, to’o agora problema liga ho arte marsial, ita seidauk rezolve, no konflitu liga grupu arte marsiais iha fatin-fatin, tanba ne’e importante loke fila fali atu kontrola, no importante liu la’os de’it polisia, Sekretáriu Estadu Joventude no Desportu, liu husi komisaun reguladora arte marsiais, maibé entidade Estadu tomak, atu bele haree hamutuk, tanba violensia ne’ebé akontese, la’os ita haree de’it iha arte marsiais ne’e, maibé iha mós kauza seluk, tanba violensia iha tinan naruk ona, to’o agora ita la identifika ninia kauza ne’e rasik”, katak João Almeida.
Alende ne’e, Diretur Ezekutivu Luta Hamutuk, José Alves da Costa konkorda atu Governu reativa fali GAM ne’e, tanba partidu polítika hotu hato’o ona promesa n’ee iha kampaña eleitoral ne’ebé liu tiha ona.
“Ita mós akompaña iha proseu kampaña, kuaze partidu polítiku sira promete ba arte marsiais katak, se kuandu sira manan, sei reativa fila-fali arte marsiais, ida ne’e hanesan komprimisiu polítiku ida ne’ebe partidu sira halo. Husi parte sosiedad Sivíl, ita mós lakoi para arte marsiais utiliza de’it iha momentu polítiku hodi halimar iha palku leten, tanba ne’e ba ami presiza tebes reativa fila fali, maibé presiza maka fó kondisaun, labele fó treinamentu fíziku de’it, mas oinsa atu mentaliza sira, para atu hadomi malu nu’udar maun alin, maske difrente artes, maibé hotu-hotu Timor-oan, tanba ne’e presiza mós fó formasaun ketak, haree malu hanesan Timor-oan, atu bele garante paz no estabilidade iha Timor-Leste”, relata José.
Iha sorin seluk, Diretor Asian Justice and Rights, José Luis Oliveira akresenta, desde inísiu Governu taka arte marsiais tolu ne’e, sira-nia pozisaun iha momentu ne’eba la aseita, tanba ema hotu tenki hatene katak, violensia ne’ebé halo husi membru arte marsiais, ne’e krimi responsabilidade individu, la’os responsabilidade organizasaun.
“Mai ha’u buat ida arte marsiais, buat ida ne’ebé importante ba ita-nia moris, imajina ita ba taka hotu, polisia no Militar sira la ba treinu arte marsiais, no sira mak treinu tiru de’it, maibé kuandu hasoru situasuan ruma seidauk proposiunadu, atu uza ultimu rekurus kilat, sira ba uza tiha kilat ona, ida ne’e mak komete ona violasaun direitu humanus, agora Governu tenki ho pasensia no kriatividade orienta ema hirak iha arte marsiais ne’e, nune’e sira nia potensia, no talentu sira ne’e bele dezenvolve no transforma buat ne’ebé pozitivu ba nasaun”,afirma Luis.
Presiza tetu vantajen no dezvantajen
Fundasaun Conselho Resistencia de Timor-Leste (FCRTL) konkorda, ho desizaun Prezidente Repúblika, Francisco Guterres ‘Lú Olo’, ne’ebé hakarak reativa Grupu Arte Marsiál (GAM), Persaudaran Setia Hati Terate (PSHT) no Ikatan Kera Sakti, no Kmanek Oan Rai Klaran (KORK). Maibe presiza kria lei hodi regula artemarsiál hirak ne’e nia lalaok tomak.
“Ha’u hakarak responde Prezidente Repúblika nia deklarasaun hakarak atu reativa fali artemarsíal la’os labele, bele maibe presiza ita estudu klean ida kona-bá vantazen no desvantajem, tanba artemarsíal hanesan buat desportu ida, maibe ema utuliza ba oin seluk”,esplika Vise Prezidente FCRTL, Jeferino do Rosario “ Aze Tasi” liu husi konferensia imprensa Tersa (12/02/19), Villa-Verde, Díli.
Reativa artemarsíal faz parte kompromisu polítika, ne’ebé mak durante kampaña lider partidu polítiku ida-idak hato’o, maibe ténki kria mós lei ida atu regula.
Tanba ne’e mak Prezidente Repúblika hanoin atu reativa artemarsíal, maibe ténki sukat mós nia konsekuensia.
“Ida Governu bandu tiha ona mak grupu artemarsíal halo problema sá tan ita fó livre ba sira. Husi FCRTL, la fó sala ba artemarsíal, tanba sira involve artemarsíal mesak Timor oan. Nasaun ne’e presiza tebes ita hotu nia kontribuisaun, tanba hakarak nasaun ne’e la’o ba oin”,dehan Jeferino do Rosario “ Aze Tasi”
Tuir Jeferino do Rosario “Aze Tasi” durante ne’e mosu problema barak akontese entre joven sira iha nasaun ne’e, fator ida la’os artemarsíal, maibe tanba laiha kampu traballu.
“Ita ténki eziji ba Governu tanbasa mak iha problema, primeiru tanba kampu traballu, ida ne’e fatór importante, se kampu traballu laiha ema la’o ba mai, konserteza problema sempre akontese, saida mak ita atu halo uluk mak ita loke kampu de traballu atu ema servisu tiha lai, ema hotu kuandu servisu, laiha tempu ba ema atu halo problema, entaun nia hanoin ba servisu la hanoin ba problema”,dehan Jeferino do Rosario “Aze Tasi”.
Alende ne’e, rezolusaun Governu Númeru 16/2013 taka total ona atividade artemarsíal tolu hanesan PSHT, KERA SAKTI no KORK iha Timor-Leste, maibe atividade husi artemarsiál hirak ne’e kontinua la’o sub-subar.oly/avi
[:]