
Daniel subliña, problema ne’ebé sosiedade sivíl deskobre durante hala’o peskiza iha munisípiu 12, inklui Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-Cusse Ambeno (RAEOA), preokupasaun boot liu mak setór edukasaun no inkluzaun sosiál.
Maibé iha setór saúde, sosiedade sivíl rekomenda Governu estabelese tan postu saúde ne’ebé besik liu ba komunidade no aumenta rekursu iha área enfermajen, parteira no doutór espesialista.
Tanba ne’e, sosiedade sivíl konsidera setór edukasaun mak sai hanesan baze importante ba prosesu dezenvolvimentu nasionál, iha nasaun ida ne’e.
“Iha deskobrimentu setór 4 ne’e, iha nia deskobrimentu setór edukasaun mak buat prinsipál ida ne’ebé ita sempre koalia mak sala de aula, ne’e la sufisiente ba estudante sira, depois implementasaun kuríkulu ne’e nia tempu hanorin ne’e la natoon ba estudante sira bele akapta, tanba iha kuríkulu iha 50 minutu, maibé profesór sira dehan la to’o, alende ne’e fasilidade tomak iha eskola hanesan bee no saneamentu ne’ebé adekuadu. Alende ne’e inkluzaun sosiál maka ita haree katak imfraestrutura sira halo ne’e seidauk asesivel la asesivel ba ema ho difisiente”, Diretór Ezekutivu FONGTIL ne’e.
Daniel akresenta, iha setór agrikultura peskiza refere foka liu ba área distribuisaun fini, tanba ne’e, iha projetu distribuisaun fini, sempre tarde kada tinan, no mós mákina fila rai ne’ebé Governu distribui kuaze avaria hotu.
Hatán ba lakuna sira ne’e, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru (MPKM), Fidelis Magalhães, kompromete, sei hato’o rekomendasaun ne’e ba iha liña ministeriál sira hodi diskute.
“Ho ida ne’e Governu rona rekomendasaun hirak ne’e, hato’o fali ba liña ministeriál sira, atu ne’e iha tempu oin, liu-liu iha 2021 ita bele halo esforsu para atu bele redúz tiha lakuna no frakeza ne’ebé iha, para iha 2021 ne’e ita bele hadi’a-an liu tan, para nune’e bele lori satisfasaun ida ne’ebé boot liu ba Governu nia kliente”, dehan MPKM ne’e.
Prosesu auditóriu ne’e, hahú tinan 2019, mai husi sosiedade sivíl HASATIL, FOKUPERS, HAK, FUNDAMOR, HDI, CBRNTL, TLCE, MDI, AHDMTL no Luta Hamutuk.
Tanba ne’e, sosiedade sivíl sujere Governu tenke kria planu ne’ebé integradu, nune’e bele garante dezenvolvimentu ne’ebé sustentavel ba ema hotu. San
