Asosiasaun Halibur Defisiénsia Matan Timor Leste (AHDMTL) la aseita ho deklarasaun deputada bankada KHUNTO, Olinda Guterres, ne’ebé hateten liuhosi plenária semana ne’e, katak eis prezidente Indonézia Gusdur, ‘ema matan delek ka matan aat’.
Ofisiál Advokasia AHDMTL, Natália Moniz dos Santos, hateten, Asosiasaun la aseita ho terminolijia refere, no konsidera la dignu ba ema ho kondisaun defisiénsia sira.
“Ami hanesan organizasaun ba ema ho defisiénsia matan, lamenta tebe-tebes ho ita-nia statementu ne’ebé fó sai ona iha loron hirak liu ba, ami la kestiona ho Armanda Berta nia kandidatura, maibé lamenta deit ho ita nia komparasaun”,hateten Ofisiál Advokasia AHDMTL, Sesta (09/07), iha salaun FONGTIL, Caicoli, Díli.
Diretór Ezekutivu AHDMTL, Gaspar Soares hatete, tuir lolos nu’udar reprezentante povu, labele halo komparasaun ema Defisiénsia sira ho ema ho kondisaun normal.
Tanba tuir Gaspar, atu kaer ukun la’os haree ba kondisaun Defisiénsia, maibé haree ba kapasidade intelektual no kapasidade lideransa.
“Ami lamenta deit mak reprezentante povu ida, halo komparasaun podia komparasaun ne’e ba buat seluk, la’ós ba kondisaun fíziku. Tuir ha’u-nia hatene, hanesan organizasaun ba ema ho defisiénsia matan, ukun ne’e la’ós ho fíziku, ukun ne’e ho kapasidade, ho koñesimentu”, kestiona Gaspar Soares.
Diretór ne’e mos duvida ho lejisladóra ne’e, tanba la hatene sentidu konstituisaun ne’ebé hatúr mos kona-ba ema ho defisiénsia.
“Husu ba señora Olinda ka nia asesór sira ne’ebé mak servisu iha bankada ne’ebá ne’e labele toba dukur deit, kuandu halo statementu ruma tenke fó hanoin ba ita-boot sira-nia topu lideransa sira. Ha’u duvida, reprezentante povu sira ne’e lee buat hirak ne’e ka lae? Keta halo partidu liu, ba tur deit iha ne’ebá, la lee referensia sira ne’e, hasai statementu naran ofende ema seluk nia dignidade”,termina Gaspar.
Konstituisaun RDTL mós konsagra ona iha Artigu 21, kona-ba Sidadaun ho Defisiénsia.
Iha númeru 1 artigu ne’e, hateten Sidadaun ho Defisiénsia iha direitu no obrigasaun hanesan ho sidadaun sira seluk, sein prejuízu ba direitu ka obrigasaun sira-ne’ebé sira labele ezerse ka kumpre tanba sira nia Defisiénsia.
Númeru 2 mos hatúr kona-ba Estadu nafatin promove protesaun ba sidadaun sira-ne’ebé iha Defisiénsia, tuir lei.
Tuir dadus ne’ebé relata husi Diretór AHDMTL, total defisiénsia iha Timor Leste hamutuk 38,118.000, kompostu husi defisiénsia matan, tilun no fíziku.San