[:pt]
Diretor Ezekutivu Forum ONG Timor-Leste (FONGTIL), Daniel Santos do Carmo, husu ba membru Governu sira atu ezekuta Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan 2018 ne’e no tinan 2019 mai ho di’ak no mos kuidadu.
Daniel santos hateten, nu’udar parseiru governu ne’ebé mak krítiku fo hanoin ba governu atu oinsa utiliza orsamentu Jeral Estadu tinan ne’e ba seitor prioridade sira, nune’e tempu ikus labele hamosu malisan rekursu.
“Ita nia orsamentu 95% ne’e dependensia ba fundu minarai tanba ne’e mak ita fo hanoin ba malu atu kuidadu didiak atu nune’e ita bele halo levantamentu maibe tenki kuidadu atu labele akontese malisan rekursu katak alokasaun sala no la ba nia perioridade to’o ikus mai ita laiha ona osan no ikus mai saida mak akontese iha ita nia rain”,Daniel Santos do Carmo ba jornalista sira hafoin partisipa enkontru públiku ho tema “Orsamentu Jeral Estadu ba ne’ebé de’it no oinsa previzaun ba oin, iha salaun enkontru Asosiasaun Hak, Farol, Díli, Tersa (30/10/2018).
Daniel hateten, nu’udar parseiru krítiku Governu nian liu husi enkontru públiku ne’e atu fo hanoin no rona oinsa perspetiva Governu nian ba alokasaun OJE tinan ne’e.
“Ita hala’o enkontru públiku ida ne’e atu rona perspetiva husi Governu, sosiedade sivil, no entidade sira seluk kona ba alokasaun orsamentu jeral tinan 2018,nomos nia previzaun ba oin katak atu haree alokasaun maior parte ne’e ba ne’ebé? ba nesesiedade báziku komunidade nian ka ba ida ne’ebé mak bo’ot liu, no ida mos atu rona perspetiva governu nian kona ba alokasaun OJE tinan ne’e, ba ida ne’ebé atu nune’e buat hotu bele la’o tuir nia dalan, tanba nu’udar parseiru krítika Estadu nian, ita tenki ba ho baze de dadus entaun ho dadus ne’ebé mak ita iha bele konvense ita governante sira hodi bele muda sira nia polítika hodi tau duni seitor produtivu sira nune’e bele diversifika ekonomia iha ita nia rai laran”,Diretor FONGTIL ne’e hateten.
Peskizador La’o Hamutuk, Celestino Gusmão, hateten tuir dadus proposta orsamentu jeral Estadu tinan tinan 2019 laiha diferensa do’ok ho montante OJe sira tinan hirak uluk ne’ebé hetan billiaun US$1.3, tanba ne’e governante sira ne’ebé ezekuta orsamentu ne’e tenki aloka ho di’ak no kuidadu atu nune’e bele ba to’o iha nia area prioridade liu-liu area edukasuan saúde no agrikultura.
“Enkontru públiku ida ne’e atu hatudu informasaun, dadus sira hotu ne’ebé mak ami análiza, no kalkula bazeia ba polítika governu liu husi OJE tinan ne’e ne’ebé ita nia governu opta, entaun dadus barak ne’ebé mak ami uza mai husi 2017 no 2018 maibe ami mos ilustra previzaun ba oin husi orsamentu 2019 ne’ebé ami hetan informasaun husi diskusaun jornada orsamentu no informasaun husi Konsellu Ministru nian ne’ebé disidi plafon hamutuk billiaun US$ 1.3. tanba ne’e ba oin ita sei laiha mudansa barak tanba dadus ne’ebé mak ami iha despeza de korenti boot liu fali rendimentu husi investimentu husi fundu”,Celestino hateten.
Hatan ba ne’e, Sekretáriu Estado Komunikasaun Sosial, Mericio Akara, promete sei tau iha konsiderasaun preokupasaun no sujestaun sira ne’ebé mak ONG sira hato’o nune’e bele halo planu no programa ne’ebé mak di’ak liu iha tinan hirak tuir mai.
“Informasaun sira ka hanoin ne’ebé mak maluk sosiedade sivil sira fo ne’e importante tebes, hanesan parseiru estratejia Governu nian,Governu sei uza hanesan referensia para halo planu, para halo programa, ne’ebé diak liu iha tinan hirak oin mai”,Akara hateten.
Tuir Akara, polítika Governu, mantein nafatin ho fundu dezenvolvimentu kapital umanu hodi nafatin apoia setor saúde no edukasaun nune’e Timor-oan sira nafatin hetan atensaun tanba Timor-oan mak sei sai autor ba dezenvolvimentu nasaun iha futuru oin mai.
|
Partisipa iha enkontru públiku ne’e mak hanesan, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosial, Mericio Akara, Diretor FONGTIL, Peskixador La’o Hamutuk, reprezentante ONG hotu iha Timor-Leste, inklui reprezentaante estudante Universidade Nasional Timor Lorosa’e.Ola |
[:id]
Diretor Ezekutivu Forum ONG Timor-Leste (FONGTIL), Daniel Santos do Carmo, husu ba membru Governu sira atu ezekuta Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan 2018 ne’e no tinan 2019 mai ho di’ak no mos kuidadu.
Daniel santos hateten, nu’udar parseiru governu ne’ebé mak krítiku fo hanoin ba governu atu oinsa utiliza orsamentu Jeral Estadu tinan ne’e ba seitor prioridade sira, nune’e tempu ikus labele hamosu malisan rekursu.
“Ita nia orsamentu 95% ne’e dependensia ba fundu minarai tanba ne’e mak ita fo hanoin ba malu atu kuidadu didiak atu nune’e ita bele halo levantamentu maibe tenki kuidadu atu labele akontese malisan rekursu katak alokasaun sala no la ba nia perioridade to’o ikus mai ita laiha ona osan no ikus mai saida mak akontese iha ita nia rain”,Daniel Santos do Carmo ba jornalista sira hafoin partisipa enkontru públiku ho tema “Orsamentu Jeral Estadu ba ne’ebé de’it no oinsa previzaun ba oin, iha salaun enkontru Asosiasaun Hak, Farol, Díli, Tersa (30/10/2018).
Daniel hateten, nu’udar parseiru krítiku Governu nian liu husi enkontru públiku ne’e atu fo hanoin no rona oinsa perspetiva Governu nian ba alokasaun OJE tinan ne’e.
“Ita hala’o enkontru públiku ida ne’e atu rona perspetiva husi Governu, sosiedade sivil, no entidade sira seluk kona ba alokasaun orsamentu jeral tinan 2018,nomos nia previzaun ba oin katak atu haree alokasaun maior parte ne’e ba ne’ebé? ba nesesiedade báziku komunidade nian ka ba ida ne’ebé mak bo’ot liu, no ida mos atu rona perspetiva governu nian kona ba alokasaun OJE tinan ne’e, ba ida ne’ebé atu nune’e buat hotu bele la’o tuir nia dalan, tanba nu’udar parseiru krítika Estadu nian, ita tenki ba ho baze de dadus entaun ho dadus ne’ebé mak ita iha bele konvense ita governante sira hodi bele muda sira nia polítika hodi tau duni seitor produtivu sira nune’e bele diversifika ekonomia iha ita nia rai laran”,Diretor FONGTIL ne’e hateten.
Peskizador La’o Hamutuk, Celestino Gusmão, hateten tuir dadus proposta orsamentu jeral Estadu tinan tinan 2019 laiha diferensa do’ok ho montante OJe sira tinan hirak uluk ne’ebé hetan billiaun US$1.3, tanba ne’e governante sira ne’ebé ezekuta orsamentu ne’e tenki aloka ho di’ak no kuidadu atu nune’e bele ba to’o iha nia area prioridade liu-liu area edukasuan saúde no agrikultura.
“Enkontru públiku ida ne’e atu hatudu informasaun, dadus sira hotu ne’ebé mak ami análiza, no kalkula bazeia ba polítika governu liu husi OJE tinan ne’e ne’ebé ita nia governu opta, entaun dadus barak ne’ebé mak ami uza mai husi 2017 no 2018 maibe ami mos ilustra previzaun ba oin husi orsamentu 2019 ne’ebé ami hetan informasaun husi diskusaun jornada orsamentu no informasaun husi Konsellu Ministru nian ne’ebé disidi plafon hamutuk billiaun US$ 1.3. tanba ne’e ba oin ita sei laiha mudansa barak tanba dadus ne’ebé mak ami iha despeza de korenti boot liu fali rendimentu husi investimentu husi fundu”,Celestino hateten.
Hatan ba ne’e, Sekretáriu Estado Komunikasaun Sosial, Mericio Akara, promete sei tau iha konsiderasaun preokupasaun no sujestaun sira ne’ebé mak ONG sira hato’o nune’e bele halo planu no programa ne’ebé mak di’ak liu iha tinan hirak tuir mai.
“Informasaun sira ka hanoin ne’ebé mak maluk sosiedade sivil sira fo ne’e importante tebes, hanesan parseiru estratejia Governu nian,Governu sei uza hanesan referensia para halo planu, para halo programa, ne’ebé diak liu iha tinan hirak oin mai”,Akara hateten.
Tuir Akara, polítika Governu, mantein nafatin ho fundu dezenvolvimentu kapital umanu hodi nafatin apoia setor saúde no edukasaun nune’e Timor-oan sira nafatin hetan atensaun tanba Timor-oan mak sei sai autor ba dezenvolvimentu nasaun iha futuru oin mai.
|
Partisipa iha enkontru públiku ne’e mak hanesan, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosial, Mericio Akara, Diretor FONGTIL, Peskixador La’o Hamutuk, reprezentante ONG hotu iha Timor-Leste, inklui reprezentaante estudante Universidade Nasional Timor Lorosa’e.Ola |
[:en]
Diretor Ezekutivu Forum ONG Timor-Leste (FONGTIL), Daniel Santos do Carmo, husu ba membru Governu sira atu ezekuta Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan 2018 ne’e no tinan 2019 mai ho di’ak no mos kuidadu.
Daniel santos hateten, nu’udar parseiru governu ne’ebé mak krítiku fo hanoin ba governu atu oinsa utiliza orsamentu Jeral Estadu tinan ne’e ba seitor prioridade sira, nune’e tempu ikus labele hamosu malisan rekursu.
“Ita nia orsamentu 95% ne’e dependensia ba fundu minarai tanba ne’e mak ita fo hanoin ba malu atu kuidadu didiak atu nune’e ita bele halo levantamentu maibe tenki kuidadu atu labele akontese malisan rekursu katak alokasaun sala no la ba nia perioridade to’o ikus mai ita laiha ona osan no ikus mai saida mak akontese iha ita nia rain”,Daniel Santos do Carmo ba jornalista sira hafoin partisipa enkontru públiku ho tema “Orsamentu Jeral Estadu ba ne’ebé de’it no oinsa previzaun ba oin, iha salaun enkontru Asosiasaun Hak, Farol, Díli, Tersa (30/10/2018).
Daniel hateten, nu’udar parseiru krítiku Governu nian liu husi enkontru públiku ne’e atu fo hanoin no rona oinsa perspetiva Governu nian ba alokasaun OJE tinan ne’e.
“Ita hala’o enkontru públiku ida ne’e atu rona perspetiva husi Governu, sosiedade sivil, no entidade sira seluk kona ba alokasaun orsamentu jeral tinan 2018,nomos nia previzaun ba oin katak atu haree alokasaun maior parte ne’e ba ne’ebé? ba nesesiedade báziku komunidade nian ka ba ida ne’ebé mak bo’ot liu, no ida mos atu rona perspetiva governu nian kona ba alokasaun OJE tinan ne’e, ba ida ne’ebé atu nune’e buat hotu bele la’o tuir nia dalan, tanba nu’udar parseiru krítika Estadu nian, ita tenki ba ho baze de dadus entaun ho dadus ne’ebé mak ita iha bele konvense ita governante sira hodi bele muda sira nia polítika hodi tau duni seitor produtivu sira nune’e bele diversifika ekonomia iha ita nia rai laran”,Diretor FONGTIL ne’e hateten.
Peskizador La’o Hamutuk, Celestino Gusmão, hateten tuir dadus proposta orsamentu jeral Estadu tinan tinan 2019 laiha diferensa do’ok ho montante OJe sira tinan hirak uluk ne’ebé hetan billiaun US$1.3, tanba ne’e governante sira ne’ebé ezekuta orsamentu ne’e tenki aloka ho di’ak no kuidadu atu nune’e bele ba to’o iha nia area prioridade liu-liu area edukasuan saúde no agrikultura.
“Enkontru públiku ida ne’e atu hatudu informasaun, dadus sira hotu ne’ebé mak ami análiza, no kalkula bazeia ba polítika governu liu husi OJE tinan ne’e ne’ebé ita nia governu opta, entaun dadus barak ne’ebé mak ami uza mai husi 2017 no 2018 maibe ami mos ilustra previzaun ba oin husi orsamentu 2019 ne’ebé ami hetan informasaun husi diskusaun jornada orsamentu no informasaun husi Konsellu Ministru nian ne’ebé disidi plafon hamutuk billiaun US$ 1.3. tanba ne’e ba oin ita sei laiha mudansa barak tanba dadus ne’ebé mak ami iha despeza de korenti boot liu fali rendimentu husi investimentu husi fundu”,Celestino hateten.
Hatan ba ne’e, Sekretáriu Estado Komunikasaun Sosial, Mericio Akara, promete sei tau iha konsiderasaun preokupasaun no sujestaun sira ne’ebé mak ONG sira hato’o nune’e bele halo planu no programa ne’ebé mak di’ak liu iha tinan hirak tuir mai.
“Informasaun sira ka hanoin ne’ebé mak maluk sosiedade sivil sira fo ne’e importante tebes, hanesan parseiru estratejia Governu nian,Governu sei uza hanesan referensia para halo planu, para halo programa, ne’ebé diak liu iha tinan hirak oin mai”,Akara hateten.
Tuir Akara, polítika Governu, mantein nafatin ho fundu dezenvolvimentu kapital umanu hodi nafatin apoia setor saúde no edukasaun nune’e Timor-oan sira nafatin hetan atensaun tanba Timor-oan mak sei sai autor ba dezenvolvimentu nasaun iha futuru oin mai.
|
Partisipa iha enkontru públiku ne’e mak hanesan, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosial, Mericio Akara, Diretor FONGTIL, Peskixador La’o Hamutuk, reprezentante ONG hotu iha Timor-Leste, inklui reprezentaante estudante Universidade Nasional Timor Lorosa’e.Ola |
[:tl]
Diretor Ezekutivu Forum ONG Timor-Leste (FONGTIL), Daniel Santos do Carmo, husu ba membru Governu sira atu ezekuta Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan 2018 ne’e no tinan 2019 mai ho di’ak no mos kuidadu.
Daniel santos hateten, nu’udar parseiru governu ne’ebé mak krítiku fo hanoin ba governu atu oinsa utiliza orsamentu Jeral Estadu tinan ne’e ba seitor prioridade sira, nune’e tempu ikus labele hamosu malisan rekursu.
“Ita nia orsamentu 95% ne’e dependensia ba fundu minarai tanba ne’e mak ita fo hanoin ba malu atu kuidadu didiak atu nune’e ita bele halo levantamentu maibe tenki kuidadu atu labele akontese malisan rekursu katak alokasaun sala no la ba nia perioridade to’o ikus mai ita laiha ona osan no ikus mai saida mak akontese iha ita nia rain”,Daniel Santos do Carmo ba jornalista sira hafoin partisipa enkontru públiku ho tema “Orsamentu Jeral Estadu ba ne’ebé de’it no oinsa previzaun ba oin, iha salaun enkontru Asosiasaun Hak, Farol, Díli, Tersa (30/10/2018).
Daniel hateten, nu’udar parseiru krítiku Governu nian liu husi enkontru públiku ne’e atu fo hanoin no rona oinsa perspetiva Governu nian ba alokasaun OJE tinan ne’e.
“Ita hala’o enkontru públiku ida ne’e atu rona perspetiva husi Governu, sosiedade sivil, no entidade sira seluk kona ba alokasaun orsamentu jeral tinan 2018,nomos nia previzaun ba oin katak atu haree alokasaun maior parte ne’e ba ne’ebé? ba nesesiedade báziku komunidade nian ka ba ida ne’ebé mak bo’ot liu, no ida mos atu rona perspetiva governu nian kona ba alokasaun OJE tinan ne’e, ba ida ne’ebé atu nune’e buat hotu bele la’o tuir nia dalan, tanba nu’udar parseiru krítika Estadu nian, ita tenki ba ho baze de dadus entaun ho dadus ne’ebé mak ita iha bele konvense ita governante sira hodi bele muda sira nia polítika hodi tau duni seitor produtivu sira nune’e bele diversifika ekonomia iha ita nia rai laran”,Diretor FONGTIL ne’e hateten.
Peskizador La’o Hamutuk, Celestino Gusmão, hateten tuir dadus proposta orsamentu jeral Estadu tinan tinan 2019 laiha diferensa do’ok ho montante OJe sira tinan hirak uluk ne’ebé hetan billiaun US$1.3, tanba ne’e governante sira ne’ebé ezekuta orsamentu ne’e tenki aloka ho di’ak no kuidadu atu nune’e bele ba to’o iha nia area prioridade liu-liu area edukasuan saúde no agrikultura.
“Enkontru públiku ida ne’e atu hatudu informasaun, dadus sira hotu ne’ebé mak ami análiza, no kalkula bazeia ba polítika governu liu husi OJE tinan ne’e ne’ebé ita nia governu opta, entaun dadus barak ne’ebé mak ami uza mai husi 2017 no 2018 maibe ami mos ilustra previzaun ba oin husi orsamentu 2019 ne’ebé ami hetan informasaun husi diskusaun jornada orsamentu no informasaun husi Konsellu Ministru nian ne’ebé disidi plafon hamutuk billiaun US$ 1.3. tanba ne’e ba oin ita sei laiha mudansa barak tanba dadus ne’ebé mak ami iha despeza de korenti boot liu fali rendimentu husi investimentu husi fundu”,Celestino hateten.
Hatan ba ne’e, Sekretáriu Estado Komunikasaun Sosial, Mericio Akara, promete sei tau iha konsiderasaun preokupasaun no sujestaun sira ne’ebé mak ONG sira hato’o nune’e bele halo planu no programa ne’ebé mak di’ak liu iha tinan hirak tuir mai.
“Informasaun sira ka hanoin ne’ebé mak maluk sosiedade sivil sira fo ne’e importante tebes, hanesan parseiru estratejia Governu nian,Governu sei uza hanesan referensia para halo planu, para halo programa, ne’ebé diak liu iha tinan hirak oin mai”,Akara hateten.
Tuir Akara, polítika Governu, mantein nafatin ho fundu dezenvolvimentu kapital umanu hodi nafatin apoia setor saúde no edukasaun nune’e Timor-oan sira nafatin hetan atensaun tanba Timor-oan mak sei sai autor ba dezenvolvimentu nasaun iha futuru oin mai.
|
Partisipa iha enkontru públiku ne’e mak hanesan, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosial, Mericio Akara, Diretor FONGTIL, Peskixador La’o Hamutuk, reprezentante ONG hotu iha Timor-Leste, inklui reprezentaante estudante Universidade Nasional Timor Lorosa’e.Ola |
[:]

