Prezidenti Republika, Francisco Guterres Lú Olo entrega orsamentu Dollar Amerikanu 200 ba familia defisientes nain 10 ne’ebe identifikadu kiak no mukit.
Orsamentu ba defisientes sira ne’e, Prezidenti Republika atu Promove Programa Nasional Poupansa, ne’ebé Banku Sentrál Timor-Leste hahú ona iha tinan 2014 no agradese Banku Sentrál no mós Banku Komersiál sira, tanba loke programa murak ida ne’e, tiha tinan kotuk promove programa ne’e ba labarik sira.
“Ha’u hili inan-aman sira ne’ebé mukit liu no iha oan-kosok no oan ho otas to’ o sanulu resin hitu (17). Liuhusi biban ida ne’e, ha’u hakarak atu konvida inan-aman sira hotu, atu hahú rai osan ba labarik sira-nia futuru. Tanba Prezidénsia Repúblika la iha kbiit ba hotu-hotu, nu’udar insentivu, ha‘u sei fó osan oituan ba na’in sanulu, atu rai iha banku, ba kikoan sira-nia futuru”, hatete Prezidenti Republika Lú Olo, iha Serémonia ne’ebe realiza iha salaun Cina, Palasio Prezidensial Nicolau dos Reis Lobato, Bairo Pite-Dili, Segunda (03/12/2018).
Xefe Estadu ne’e, aprofunda katak importante liu mak haree oinsá garante oportunidade hanesan ba sidadaun hothotu, tuir Konstituisaun RDTL haruka halo ida ne’e no hotu-hotu tenke hakruuk ba Lei Inan.
Xefe Estadu mos husu ba hotu-hotu atu respeita malu, nu’udar sidadaun Timor-Leste nian, ho matenek no kbiit ida-idak nian.
Ne’ebe, Prezidenti Republika kontinua kaer metin Espíritu Nicolau Lobato nian sei moris nafatin iha sosiedade ohin loron no abanbairua.
“Ha’u sei ka’er metin espíritu ida ne’e ho Povu tomak nia tulun. Hamutuk ita lori Timor-Leste ba oin. Hamutuk ita sei manán luta hasoru kiak. Hamutuk ita hatur prinsípiu igualdade ba timoroan sira hotu,” deklara Xefe Estadu.
Reprezentante, Familia defisenti ne’ebe mak hetan orsamentu ne’e, Celestina Careion orgullu ho ajuda ne’ebe Xefe Estadu oferese ba familia defisiente sira.
“Ami sente kontenti ho ajuda ne’ebe Xefe Estadu fo ami ho orsamentu dolar amerikanu 200 ba ami sira ne’ebe moris ho kondisaun defisiente,” haktuir, Celestina.
Iha biban ne’e, Prezidente Repúblika fahe mos ai-oan, ba defisientes ne’ebe mak hetan ajuda sira ne’e, atu ida-idak kuda iha nia hela-fatin ka iha fatin ne’ebé presiza ai-hun barak, liu-liu iha foho-leten no mota- sorin.
Tanba, importante kuda-ai nafatin no tau matan to’o boot, atu sátan udan-been no evita rai la naksobu, tanba. Ai-hun barak halo ambiente saudável no hetan moris ho saúde di’ak liu. Eus

