Masakre Liquiça 1999, vítima ezije prosesa autór krimi grave

Vítima Masakre Liquiça 1999, husu Esadu Timor-Leste atu ezije ba Organizasaun Nasoins Unidas hodi harii Tribunal Internasional ba prosesa autor krimi grave depois konsulta popular.
“Husu ba Estadu Timor-Leste atu ezije ba Nasoins Unidas, liu husi Konsellu seguransa atu hasai rezolusaun ida hodi harii Tribunal Internasionál atu julga autor krimi graves kontra umanidade molok depois de referendum 1999, no violasaun dereitus humanus iha mundu tomak”,esplika Koordenador Komisaun Organizadora Domingos da Conçeição ba jornalista sira liu husi konfrensia imprensa, Sesta (05/04/19) seminar ba komemorasaun loron masakre 6 Abril 1999 ba dala 20, iha salaun Toko-Dede Munisípiu Liquiça.
Ijize ba Parlamentu Nasionál atu debate kona-ba relatoriu Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação (CAVR) ho rekomendasaun, hodi hamosu lei ka rezulusaun ruma kona-bá justisa no reparasaun ba familia vitima no sobrevivente sira, liu-liu tratamentu especial ba alejadu sira sofre iha masakre Liquiça kauza husi funu naruk ida ne’e. Husu Governu atu fó bolsu estudu ba vitima oan kiak no sobrevivente sira, no ajuda finansia ba familia vitima sira hodi haburas sira ninia ekonomia no moris loron-loron nian.
Husu ba CAVR atu implementa komisaun kona-ba komisaun ba buka ema lakon. Ijize ba PN atu kria lei ba loron nasionál ba komemorasaun loron Masakre sira iha Timor-laran tomak inklui masakre Liquiça loron 6 fulan Abril tinan 1999.
“Kontinua ba ezije ba Estadu Indonesia no Timor-Leste atu responsabiliza hodi hatudu kona-bá restus mortais ida ne’ebé milisia ho militar Indonezia iha tinan 1975 to’o tinan 1999, ne’ebé to’o ohin loron seidauk identifika”,dehan nia.
Husu ba Estadu atu halo tratamentu ba vitima no familia vitima no sobrevivente sira, mak kria kampu de traballu, f’o oportunidade ba eskola ka bolsu estudu nian.
Vítima Masakre Liquisa husu mEstadu atu tau iha planu tau orsamentu ba komemorasaun masakre tinan-tinan iha Timor-Leste laran tomakijize ba Estadu atu dezenvolve fatin istóriku ne’ebé namkari iha Timor-laran tomak hodi bele fó retornu iha área turismu nian.
Relasiona ho ijizensia hirak ne’e, ne’ebé to’o dekada rua ona, to’o oras ne’e seidauk hetan resposta diak husi parte kompetente.
Komisaun organizadora ba komemorasaun masakre tinan 20 ho inisiativa reflesaun rasik husi familia no sobrevivente sira nian deklara estabelese komite permanente ba luta Liquiça nian hahú husi 1974 to’o 1999, ne’ebé nia programa detalla sei desidi liu husi kongresu ida orgniza husi komisaun organizadora tinan 20 masakre Liquiça tinan 1999 to’o 2019.
Hafoin rona tiha konfrensia imprensa Ministru Reforma Lejislativa e Asunntus Parlamentares Fideles Magalhães , komitmentu simu rekomendasaun masakre vitima sira nian hodi relata ba Primeiru Ministru Taur Matan Ruak, hodi diskuti hamutuk iha reniaun Konsellu Ministru, nune’e hatutan fali ba Ministério kompetente.
“Ita simu rekomendasaun ne’e depois mak ita hare’e fila-fali, sé buat ruma mak ita atu hare’e, rekomendasaun ne’ebé mak ita seidauk halo karik buka hatene para hodi halo, ita sei halo esforso hotu atu hare’e fila-fali saida mak ita halo tiha ona, sé seidauk halo karik tanba sa, halo karik diak oinsa atu bele responde ba rekomendasaun ne’ebé mak sira hato’o”, dehan Fideles Magalhães.avi
Add to Comments Here!!!!